Naslov
Optička stanica
(Optical Station)

Autori
Degoricija, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Elektrotehnički fakultet - Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
04.03

Godina
1971

Stranica
93

Mentor
Turk, Stanko

Ključne riječi
Optička stanica
(Optical station)

Sažetak
Uvod: Optički prikazi podataka imali su oduvijek veliku važnost u prikazivanju podataka i rezultata na pojedinim napravama. Ovaj optički način kontrole naprava, ili općenitije optička komunikacija s napravama, čovjeku je najprirodnija uz akustični način komunikacije. Među prve sprave za optički prikaz podataka, koje je čovjek koristio, možemo ubrojiti jednostavne analogne pokazivače brzine, pritiska, temperature, itd., a u razvijenije sisteme npr. radar, sonar i slično. Brzi razvoj tehnologije i sve veća potreba za komunikacijom čovjek - stroj (naprava), uvjetovala je usavršavanje sprava za optičko prikazivanje podataka, kao i veliko proširenje područja njihove primjene. Razvojem tehnologije dolazi do sve veće upotrebe elektroničkog računala. Zbog što efikasnije upotrebe računala, pronalaze se novi načini komunikacije između čovjeka i računala. Budući da je optički način komunikacije čovjeku prirodniji od uobičajenih programskih jezika, opravdano je očekivati da će se najefikasnija izmjena podataka između čovjeka i računala ostvariti pomoću sprava za optičko prikazivanje. Tako i računalo uz svoje standardne ulazno - izlazne jedinice dobiva i jednu novu jedinicu "optičku stanicu" (display unit, display terminal, graphic terminal). Prednost ove nove jedinice u usporedbi sa standardnima je velika. Standardne izlazne jedinice imaju mogućnost ili samo pisanja (štampač, pisaća mašina, bušač kartica) ili samo crtanja (crtač), a osim toga rade sporije u usporedbi s novom jedinicom računala, optičkom stanicom. Dakle, mogućnosti koje pruža optička stanica, tj. prikazivanje alfanumeričkih znakova i crteža istovremeno na jednom mjestu, naročito će biti pogodne za različite primjene računala kao "asistenta" u projektiranju i izmjeni podataka. Nadalje, mogućnost povezivanja računala s više optičkih stanica još više povećava važnost optičke stanice. Prijenos podataka, tj. komunikacija između optičkih stanica i računala odvija se linijama javnog prometa (telefonskim govornim kanalom). Ovakvom vezom s više korisnika, može se s računalom u kratkom vremenskom intervalu izmijeniti velika količina informacija i na veće udaljenosti. Koliko je važno efikasno iskoristiti rad elektroničkog računala, nije potrebno posebno isticati. Budući da optička stanica za sada najbolje odgovara toj funkciji, normalan je interes za što većim njezinim usavršavanjem. U ovom radu posebna pažnja bit će posvećena načinima i problemima generiranja znakova i načinima pamćenja. Uz to su opisana načela rada optičkih stanica koje se danas najčešće mogu naći u upotrebi. Kratki sadržaj: Rad je podijeljen na tri dijela. U prvom dijelu dana je definicija optičke stanice. Nadalje, analiziran je položaj koji optička stanica ima u komunikaciji između čovjeka i računala. Budući da su najčešće upotrebljavane optičke stanice, repetitivni terminal i terminal s pamćenjem, opisane su njihove prednosti i nedostatci, kao i neki načini njihove primjene. Dan je i pregled najčešće primjenjivanih generatora znakova. U drugom dijelu opisana su načela rada generatora znakova, kao i prednosti njegovog korištenja. Budući da je ispisna memorija jedan od glavnih dijelova generatora znakova dan je izbor različitih tipova memorija. Posebno su analizirane diodna i transoormatorska memorija. Na kraju, opisana je izvedba generatora znakova koji je predviđen za rad s katodnom cijevi s mogućnošću pamćenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika

Napomena
Članovi komisije za ocjenu rada izabrani su na 169. redovnoj sjedinici Fakultetskog vijeća od 16. siječnja 1971. u sastavu: prof.dr.sc. Stanko Turk (mentor), doc.dr.sc. Uroš Peruško i prof.dr.sc. Branko Souček. Magistarski rad uspješno je obranjen na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu dana 04. ožujka 1971. pred komisijom: prof.dr.sc. Branko Souček - predsjednik, prof.dr.sc. Stanko Turk (mentor) i doc.dr.sc. Uroš Peruško.

POVEZANOST RADA