Pregled bibliografske jedinice broj: 687103
Psihološke razlike muškaraca i žena
Psihološke razlike muškaraca i žena, 2003., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 687103 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihološke razlike muškaraca i žena
(Psychological differences between man and woman)
Autori
Špiljak, Lana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
22.10
Godina
2003
Stranica
37
Mentor
Oslić, Josip
Ključne riječi
Psihologija; predrasude; društvo; jednakost; feminizam.
(Psychology; prejudices; society; equality; feminism.)
Sažetak
Pitanje razlika između muškaraca i žena često je bilo opterećeno filozofskim, teološkim, povijesnim i sociološkim aspektima. Autorica se zato ograničila na područje psiholoških razlika koje se ugrađuju u teološke i sociološke koncepte. Povijesna i sociološka istraživanja potvrđuju činjenicu kako je patrijarhalni mentalitet temeljito utjecao na oblikovanje zapadnjačke kulture sve do sredine prošlog stoljeća i pojave feminizma. Uzimajući u obzir istraživanja iz neurologije i bihevioralne psihologije proizlazi kako se glavne razlike svode na intenzitet emotivnog reagiranja i postupanja prema društvenoj sredini. Muškarci su manje osjećajni i povjerljivi, dok žene dublje doživljavaju određene stresne okolnosti koje im omogućuje i razvijeni psihosomatski obrambeni mehanizam. U skladu s time, angažiranije su u društvenim aktivnostima: prosvjeti, socijalnom radu, karitativnoj djelatnosti. Iako psihologija potvrđuje činjenicu o jednakoj sposobnosti obaju spolova, u povijesti medicine postoje mnogi primjeri neargumentiranih predrasuda koje se mogu opravdati i razvojnom etapom medicinskog istraživanja. Teoretski vid muško-ženskih odnosa se oslanja na Jungove postavke o animusu i animi: psihološka ravnoteža i sazrijevanje podrazumijeva stabilan odnos između muških, odnosno ženskih elemenata u psihi pripadnika obaju spolova. U poglavlju o razvoju feminizma autorica donosi prikaz triju ideoloških obrazaca: radikalnog, socijalističkog i liberalnog. U građanskom društvu Zapada najprisutniji je liberalni oblik feminizma koji se oslanja na pokrete za ljudska prava.
Izvorni jezik
Hrvatski