Pregled bibliografske jedinice broj: 686613
Potraga za bolešću ili trka za dobiti
Potraga za bolešću ili trka za dobiti // dravlje i/ili profit? : knjiga izlaganja na X. proljetnom bioetičkom simpoziju Hrvatskoga liječničkog zbora / Ivanišević, Goran ; Fatović-Ferenčić, Stella (ur.).
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2010. str. 54-60 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 686613 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Potraga za bolešću ili trka za dobiti
(The search for disease or run for profit)
Autori
Žokalj, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Dravlje i/ili profit? : knjiga izlaganja na X. proljetnom bioetičkom simpoziju Hrvatskoga liječničkog zbora
/ Ivanišević, Goran ; Fatović-Ferenčić, Stella - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2010, 54-60
ISBN
978-953-6451-68-5
Skup
Proljetni bioetički simpozij Hrvatskog liječničkog zbora (10 ; 2010)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.06.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
komercijalizacija medicine ; podijeljena lojalnost ; jednaka dostupnost
(comercialisation of medicine ; divided loyalty ; equal acces)
Sažetak
Ubrzani razvitak tehnologije u posljednja dva stoljeća ljudske povijesti imao je duboki utjecaj na ubrzani razvitak svih grana medicine. Medicinska etika i deontologija nisu jednakom brzinom pratile takav ubrzani razvitak medicinske tehnologije i raznih oblika liječenja. Unatoč plemenitim naporima uglednih liječnika tragična je činjenica da je u malom kojem periodu povijesti medicina bila toliko puta zloupotrebljena kao što je to bio slučaj u XX stoljeću pretvarajući se u svoju čistu suprotnost. Nakon što je čovječanstvo vjerovalo da su najgore zloupotrebe nestale szavršetkom II svjetskog rata, pojavile su se nove i dugoročno jednako prijeteće opasnosti u obliku intenzivne komercijalizacije medicine. Zamjena moralnih načela neodvojivih od medicinske etike od njezinih ranih početaka isključivom vjerom u materijalnu dobit već nanosi teško popravljivu štetu ugledu svih sudionika u sustavu zdravstvene zaštite svugdje u svijetu. Temeljni etički problem koji se nerijetko zamagljuje je dilema da li se pružanje zdravstvenih usluga smije promatrati isključivo s ekonomskog stajališta. U svim zdravstvenim sustavima temeljenim bilo na obaveznom zdravstvenom osiguranju ili na zdravstvenom osiguranju koje kontroliraju privatne osiguravajuće kuće liječnike se redovito dovodi u ulogu „dvostrukog agenta“ s podijeljenom lojalnošću. S jedne strane od liječnika se očekuje da pacijentu pomogne na najbolji mogući način sukladno pravilima struke, a s druge strane mora paziti da sve to bde učinjeno u okvirima koje mu odrede osiguravajuće kuće. Problem je u tome da su se mogućnosti dijagnostike i terapije svih vrsta oboljenja toliko povećale da sustavno praćenje napretka u medicini i ravnomjerna distribucija dobrobiti novih metoda postaje gotovo nemoguća misija i u zemljama s jakim i stabilnim gospodarstvima i dobro razvijenim sustavima zdrvstvene i socijalne zaštite. Poseban problem postaje nemogućnost ravnomjerne dostupnosti širokih mogućnosti raznih oblika dijagnostike širokim slojevima pučanstva s čime je posljedično vezana slabija uspješnost liječenja zbog kasnijeg otkrića bolesti koje su u ranoj fazi izlječive jednostavnijim i jeftinijim zahvatima. Time zdravstveni sustav u namjeri da bude racionalna nerijetko dolazi do svog paradoksa da na kraju liječenje postaje skuplje i s slabijim ishodom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti