ࡱ> _bjbj 4bb` nnnnn8dLYPj[]L(NNNNNNN$MRTrNAn[[NnnO"I"I"I"jnnNI"NI"I"6:(=O;>;NP<YP;<qUy qU8(=qUn(=XI"NNa!YPqU 4: Restrukturiranje Temeljne topografske baze Landek I2, Marjanovi M, `imat I, Vilus I3, 1 Dr~avna geodetska uprava, Gruaka 20, Zagreb, Hrvatska, marijan.marjanovi@dgu.hr 2 Dr~avna geodetska uprava, Gruaka 20, Zagreb, Hrvatska, ivan.landek@dgu.hr 3 Dr~avna geodetska uprava, Gruaka 20, Zagreb, Hrvatska, igor.vilus@dgu.hr 4 Dr~avna geodetska uprava, Gruaka 20, Zagreb, Hrvatska, ivana.simat@dgu.hr Sa~etak: Temeljna topografska baza (TTB) uspostavljena je u Dr~avnoj geodetskoj upravi (DGU) 2003. godine. Tijekom proteklih godina podaci TTB-a koriateni su za izradu topografske karte u mjerilu 1 : 25 000 (TK25) u analognom obliku. Takoer su u tom vremenu izraene i odreene studije koje su gotovo u cijelosti implementirane u specifikacije koje jasnije odreuju na in prikupljanja i obrade podataka u TTB-u. U meuvremenu su se pojavili novi momenti koji utje u na TTB od kojih je najzna ajnija INSPIRE direktiva koja na europskoj razini postavlja niz zahtjeva za prostorne podatke koji su obvezni za sve zemlje lanice Europske unije. Zahtjevi INSPIRE-a imaju za cilj postizanje interoperabilnosti skupova podataka i mre~nih usluga na razini cijele Europe kroz prilagodbu postojeih podataka. U ovom lanku e biti opisan poboljaan postojei dosadaanji topografsko-kartografski sustav dopunjen temeljem zahtjeva INSPIRE-a te e se ukratko opisati izmijenjeni model podataka CROTIS 2.0. Klju ne rije i: CROTIS, INSPIRE, Temeljna topografska baza. 1. Uvod Dr~avna geodetska uprava 2013. Godine izradila pokrenula je projekt restrukturiranja Temeljne topografske baze podataka (TTB). Ovim projektom su obuhvaene su sljedee aktivnosti: Izrada prijedloga Poboljaanje postojeeg sustava na temelju dosadaanjih projekata i iskustava Izrada prijedlog poboljaanja modela podataka na temelju zahtjeva INSPIRE-a i geoinformacijskih sustava od interesa Izrada prijedloga modela podataka topografskog sustava  CROTIS 2.0. Rezultat projekta je cjeloviti prijedlog dokumenta CROTIS 2.0 koji sadr~i aplikacijsku shemu novog modela podataka CROTIS 2.0 opisanu UML jezikom za formalno opisivanje podataka, te katalog podataka u digitalnom tabli nom obliku. Novi model podataka izraen je u skladu sa zahtjevima INSPIRE-a, odnosno s normom EN:ISO 19109 Pravila za aplikacijsku shemu i EN:ISO 19110 Metodologija za izradu kataloga objekata. 2. Razvoj modela podataka CROTIS Trenutna situacija 2.1 Razvoj dokumenta CROTIS Prema Zakonu o dr~avnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/2007) Dr~avna geodetska uprava nadle~na je za uspostavu topografskih i kartografskih baza podataka koje slu~e kao osnova za izradbu dr~avnih karata. Pravilnikom o topografskoj izmjeri (Narodne novine, br. 109/2008) detaljnije je opisan sustav, odnosno proces uspostave topografskih i kartografskih baza, te izrade dr~avnih karata. Takav sustav prvi puta predlo~en je Idejnim projektom STOKIS (Slu~beni topografsko-kartografski informacijski sustav) po uzoru na njema ki topografsko-kartografski informacijski sustav (ATKIS  Amtliches Topographisch-Kartographisches Informationssystem). Idejnim projektom STOKIS predviena je uspostava i oblikovanje Slu~benog topografsko-kartografskog informacijskog sustava Republike Hrvatske u podru ju topografske izmjere i izradbe dr~avnih topografskih karata, ato obuhvaa normiranje u domeni izradbe, odr~avanja i izdavanja topografske baze podataka i izradbe dr~avnih topografskih karata. Odlukom ravnatelja Dr~avne geodetske uprave od 3. listopada 2000. godine formiran je Stru ni savjet za praenje projekata STOKIS, koji je izvraio veinu projektom predvienih radova. Modelom podataka CROTIS (hrvatski topografski informacijski sustav) je definiran osnovni model topografskih podataka, a njegova implementacija izvraena je izgradnjom Temeljne topografske baze (TTB) ) i izradom specifikacija topografskih podataka, u sklopu hrvatsko-norveakog geoinformati kog projekta CRONO  GIP 2003. g. Prva verzija CROTIS-a ver. 1.0 nastala je u rujnu 2000. godine. Njime je definiran i standardiziran model podataka te prikupljanje topografskih podataka, obrada, to nost, topoloake relacije i razmjena podataka. Promjene u konceptualnom smislu dovode do izrade nove verzije CROTIS-a ver. 1.1 koji stupa u slu~benu uporabu u velja i 2002. i time postaje hrvatski standard za uspostavu geoinformacijskih sustava na podru ju topografije i geodezije. Razmjena podataka u verziji CROTIS-a 1.1 opisana je EXPRESS razmjenskim formatom. Provedbeni mehanizmi utemeljeni su na EXPRESS jeziku za formalno opisivanje podataka (ISO 10303-11:1994), a podaci se kodiraju sukladno ISO 10303-21:1994 normama za isto kodiranje teksta. Razvojem GML-a (Geography Markup Language) kao standarda razmjene podataka i njegovog sve veeg koriatenja u raznim institucijama, postalo je neophodno i CROTIS prilagoditi novim razmjenskim standardima (Biljecki i dr., 2009). Godine 2006. izraen je projekt Izradba objektno-orijentiranog konceptualnog modela podataka CROTIS-a te izradba GML aplikacijske sheme s ciljem poboljaanja i usklaivanja Topografskog informacijskog sustava Republike Hrvatske CROTIS-a s aktualnim ISO i OpenGIS normama u domeni modela podataka, kataloga i razmjene podataka. Promjena modela odnosila se isklju ivo na tehni ki dio modela podataka. Kreirani su model podataka, katalog podataka i GML aplikacijska shema. Model je opisan UML aplikacijskom shemom. Iz modela je postignuto automatsko generiranje kataloga podataka i GML aplikacijske sheme, to je jedinstveno rjeenje na svjetskoj razini. U svrhu automatskog generiranja, kreiran je metamodel koji opisuje cjelokupan sustav. Metamodel obuhvaa sloj modela, sloj dokumentacije, sloj kompatibilnosti i generatore kojima se posti~e automatsko generiranje kataloga i GML sheme. Time je u potpunosti ostvaren objektno-orijentirani pristup i omogueno je da se promjena u modelu podataka generatorima prenosi na katalog podataka i GML, ato predstavlja prvi primjer ovakvog na ina modeliranja i automatske generacije ostalih produkata iz modela podataka (Biljecki i dr., 2006). Izradom projekta Implementacija rezultata projekta CROTIS-GML u postojei dokument CROTIS ver. 1.1 od 3.11.2008. izraen je prijedlog nove verzije dokumenta CROTIS ver. 1.2. Dostavljeni prijedlog strukturno je doraen u Sektoru za topografsku izmjeru i dr~avne karte Dr~avne geodetske uprave. Izmjene u dokumentu CROTIS verzije 1.2 u odnosu na dokument CROTIS verzije 1.1 odnose se na izmjene modela podataka na na in da je isti usklaen s objektima iz TTB-aTemeljne topografske baze, dok su objektne cjeline administrativne podjele i stalnih geodetskih to aka izba ene iz modela budui da se njihovi podaci odr~avaju u izdvojenim bazama. Novoizraeni konceptualni model podataka CROTIS verzije 1.2 opisan je UML klasnim dijagramima u skladu s aktualnim ISO i OpenGIS specifikacijama, te je na temelju tog modela izraen katalog podataka i GML aplikacijska shema. Time je CROTIS verzija 1.2 usklaena sa svim ISO i CEN normama te u potpunosti u skladu s prikupljenim objektima u Temeljnoj topografskoj bazi. Na ini prikupljanja podataka i prakti na implementacija modela opisani su u dokumentu Specifikacija proizvoda topografski podaci ver. 1.2. 3.Izrada novog modela podataka CROTIS 2.0Analiza zadnje verzije Obzirom na tehnoloaki napredak u podru ju razvoja baza podataka i direktiva pojavila se potreba da se postojei model podataka CROTIS 1.2 mora izmijeniti i prilagoditi INSPIRE direktivi. U nastavku su navedeni rezultati Radnog paketa 1 projekta Restrukturiranja Temeljne topografske baze podataka. 3.1 Izmijena Uo eni nedostaci CROTIS ver. 1.2 Projektom  Izradba objektno-orijentiranog konceptualnog modela podataka CROTIS-a te izradba GML aplikacijske sheme model podataka CROTIS-a trebao je biti usklaen s postojeim normama i standardima iz podru ja geoinformacija (ISO/TC211 i OGC norme). Promjena modela odnosila se isklju ivo na tehni ki dio modela podataka, odnosno na novi pristup opisa modela podataka konceptualnim shema jezikom, novim katalogom podataka i novim jezikom razmjene podataka, meutim u primjeni meunarodnih normi za geoinformacije postojale su nedosljednosti. Prilagodba CROTIS modela podataka trebala je biti ostvarena na sljedei na in: Konceptualni model podataka je trebao biti opisan koriatenjem normi 19109 Geoinformacije  Pravila za aplikacijsku shemu i 19103 Geoinformacije  Jezik konceptualne sheme. Projekt navodi sljedee:  Pristupanje modeliranju izvraeno je preko aplikacijske sheme UML-a definiranom normom 19109. Konceptualna shema sadr~ava objekte opisane normom 19103. Aplikacijska shema obuhvaa i geometriju klasa, propisanu normom 19107. Model podataka CROTIS-a s kojim se krenulo u analizu organiziran je prema tablicama u kojima su prikazani paketi i klase. Prikaz jedne klase odvojeno u viae tablica, mogue je uz poativanje ISO normi izbjei tako ato e se klasa modeliranjem prema normi 19109 opisati UML-om. Model podataka CROTIS-a ispravno je formalno opisan UML-om, ali nije potivao pravila ISO 19103 za modeliranje geoinformacija iznesena u poglavlju C.2 Guidelines for information modelling. To je dovelo do problema u kasnijoj implementaciji. Dok je puni opis i sadr~aj strukture skupa geopodataka dan u aplikacijskoj shemi koja se izrauje u skladu s normom ISO 19109, katalog objekata definira zna enje objektnih tipova i njihovih atributa, operacija i veza koje sadr~ava aplikacijska shema. Katalog objekata je trebao biti izraen na temelju metodologije propisane normom 19110 Geoinformacije  Metodologijaza izradu kataloga objekata. Projekt navodi sljedee:  Katalog podataka po etne verzije CROTIS-a sadr~avao je klase s pripadajuom geometrijom, djelomi no opisanim definicijama klasa, atributima i vrijednostima atributa. Katalozi propisani ISO normom 19110 detaljno opisuju verziju kataloga, klase, definicije klasa, atributa, obvezatnost atributa itd. Openito, ISO norma 19110 propisuje metodologiju za izradu kataloga podataka, specificira kako je organizirana klasifikacija unutar kataloga klasa, te kako je ta klasifikacija prikazana korisnicima, dopuata da katalog bude napisan na jeziku zemlje za koju se radi. Da bi se omoguio jednostavniji prijenos podataka izmeu razli itih aplikacija, neophodno je uskladiti katalog podataka na na in kako je propisano u normi 19110. Premda katalog izraen u sklopu projekta doista opisuje verziju kataloga, klase, definicije klasa, atributa, obvezatnost atributa itd., izraeni katalog ne poatuje metodologiju koju propisuje norma ISO 19110  Metodologija za izradu kataloga objekata. Razmjenski format je umjesto postojeeg EXPRESS-a trebao postati GML poatujui normu 19136 Geoinformacije  GML (GeographyMarkup Language). Projekt navodi sljedee: Razmjena podataka u verziji CROTIS-a 1.1 opisana je EXPRESS razmjenskim formatom. Provedbeni mehanizmi utemeljeni su na EXPRESS jeziku za formalno opisivanje podataka (ISO 10303-11:1994), a podaci se kodiraju sukladno ISO 10303-21:1994 normama za isto kodiranje teksta. Razvojem GML-a kao standarda razmjene podataka i njegovog sve veeg koriatenja u raznim institucijama, postalo je neophodno i CROTIS prilagoditi novim razmjenskim standardima. GML aplikacijska shema izraena na temelju modela CROTIS 1.2 neupotrebljiva je iz razloga ato ne odgovara sadr~aju TTB-a u kojoj su pohranjeni podaci koji bi se trebali kodirati u GML dokumente. Iako izrada nove GML aplikacijske sheme ne spada u opseg ovog projekta Restrukturiranje Temeljne topografske baze, u doglednoj budunosti bit e potrebno kreirati novu GML aplikacijsku shemu kako bi se preko Geoportala moglo pru~ati topografske podatke u skladu sa zahtjevima WFS OGC specifikacija, odnosno provedbenim pravilima INSPIRE-a za usluge preuzimanja (eng. implementing rules for Download Service). Pored gore navedenog h nedostatka modela definiranog ovim projektom, primijeeno je sljedee: Za objektnu klasu  Kanal postoji atribut  Smjer koji ima vrijednosti  sjever-jug i  jug-sjever . Iz objektne klase  Povraine uz morsku obalu izostavljene su vrijednosti  Luka i  Marina iako te vrijednosti postoje u katalogu kartiranja specifikacija topografskih podataka. Iskustva proizaala iz suo avanja s problemima koje su gore navedene nesuglasice prouzro ile u kasnijoj realizaciji topografskog sustava je bit e nezaobilazna polaznica za predlaganje izradom novog modela podataka. 3.2 Razlike modela CROTIS sa specifikacijama i implementacijom u TTB Razlike izmeu mVXZjlp|    ( Z \ ^ ` ( , > B N R ҺҺҵݮ{{hVCJH*aJh3hVCJaJhVCJaJhe$hVCJH*aJhe$hVCJaJ he$hV hVH*hn`hVB*phhn`hn`B*H*phhn`hn`B*phhVh3hV5CJaJhV5CJaJhhh5CJaJ0XZ\ " $ & bdfvx$a$gdVgdV$a$gdV " & 4 *,^`bfvxfhrv~Ž hn`h=2hn`h=27hn`hV7hn`hn`B*ph hn`hn` hn`hVhn`hV5h UhV5hhV5hV5CJaJh3hVCJaJhe$hV5CJaJhVCJaJhe$hVCJaJ2xHJL$ & $a$gdeD gdV$a$gdV $ & Fa$gd=2$a$gd=2J$C$Eƀ:Ga$gd=2"2:HLNR$ $ & """"B$D$f$r$t$%.&0&2&&&p(r(l)ʽߤߝꍅ}vrvkrkcv\ h UhRhIh[K7 h Uh[KhI h Uh[)hIB*phhn`h@7hn`h:J7hn`heD 7 h UheD hIhV57hn`hV57 hn`5hIhI5B*phhIhV5B*phh UhV5h UhVB*ph h Uh=2hn`hV7 h UhV$& B$D$&&p(r(H*J*0.2.p7r799j@l@n@@@fBjBJCLC$a$gd.JgdIgdV$a$gdNR$a$gdV$a$gd[K$a$gd:Jl)F*J*,,-,...0.2.081h111111122Z2[22222Z4\44455l5555466666>7l7n7p789:::;;<;X;Z;4>h@j@l@n@r@ݠh UhVB*phhIhI7B*phhIB*ph h Uh]jhIhR7 h Uh h UhVe{ h UhV h UhNR h UhoG h UhR h Uh:`D`,aab@b`bbbbbZd\d^d`ddddeeeFgHgJgXh`hbhnhhhhhhhiii0ŶŶԮwh:h$g7mHsHUh Uh$gmHsHh UhVB*phh Uh.J5h Uh%#B*phh{lB*phh UhpCJOJQJaJh UhfKCJOJQJaJh{lh{lhp7h{lhfK7 h Uhp h UhfKh{lhp67)hhii.0$ޚ>̝DԞ $ & Fa$gd$g$a$gd$ggdVgd.J$a$gdpodela CROTIS-a i specifikacija podataka, a onda posljedi no i implementacije u TTB nastale su zbog razli itog shvaanja namjene topografskih podataka. U dokumentu CROTIS navedeno je sljedee:  Temeljna namjena CROTIS-a je primjena u svim sferama gospodarenja prostornim podacima. Stoga je gotovo nemogue modelom podataka predvidjeti sve mogue primjene ovog sustava i specifi ne potrebe pojedinih korisnika. CROTIS je koncipiran kao osnovni topografsko-informacijski sustav Republike Hrvatske koji sadr~i informacije potrebne svakom korisniku. Takav sustav slu~i kao podloga za uspostavljanje specijaliziranih sustava u bilo kojoj primjeni. Upute ne predstavljaju rjeaenje svih slu ajeva te, iako su ovi propisi opairni, nije mogue predvidjeti sve mogue primjere. Stoga oni slu~e kao model principa i na ela te pomo u odlu ivanju. Prema tome, CROTIS je zamialjen kao viaenamjenski topografski informacijski sustav koji e zadovoljiti potrebe velikog broja korisnika svih korisnika. Iako specifikacije topografskih podataka predviaju ka~u da je njihova namjena definiranje pravila za prikupljanje i obradu podataka da budu u skladu s CROTIS-om na sljedei na in:  Ovaj dokument odreuje kako podaci trebaju biti prikupljeni i obraeni da bi bili usklaeni s konceptualnim modelom u CROTIS-u te kako podaci trebaju biti kodirani u DGN datotekama. Ako pogledamo katalog kartiranja specifikacija (kojim je definiran sadr~aj modela), vrlo brzo se uo ava da je sadr~aj znatno ograni en u odnosu na konceptualni model CROTIS-a. Tako je npr. za objektnu klasu  Objekti uprave u CROTIS modelu navedeno 8 razli itih vrsta objekata, dok je u katalogu kartiranja samo jedna (carinarnica). Iako to u specifikacijama topografskih podataka nije nigdje eksplicitno navedeno, mogu se pretpostaviti da je sadr~aj usklaen s potrebama slu~bene topografske karte mjerila 1:25 000 (TK25). Projekti koji su izvedeni nakon izrade specifikacije topografskih podataka kao polaziate su uzimali razli ite modele podataka. Razlike modela CROTIS-a sa specifikacijama topografskih podataka i implementacijom TTB-a nastale su takoer i zbog nedosljednosti pogreaaka u konceptualnom pristupu, ali i zbog nedosljednog pridr~avanja meunarodnih normi za geoinformacije. Da bi bili sigurni da e korisnici i IT sustavi shvatiti podatke na isti na in, struktura podataka i su elja preko kojih pristupamo podacima moraju biti u potpunosti dokumentirana. Su elja izmeu sustava moraju stoga biti definirana u odnosu na strukturu podataka i operacije koristei normizirane metode opisane u ISO normama. Time posti~emo interoperabilnosti na konceptualnoj razini (semanti ka interoperabilnost) jer korisnici razli itih informacijskih sustava razumiju semantiku bitnih informacija koje pru~a sustav na isti na in kao i oni koji su sustav stvorili. Razvoj slu ajeva koriatenja (Use case development): Slu ajevi koriatenja predstavljaju set interakcija izmeu sudionika u procesu (korisnika) i sustava. Njihovo koriatenje je uobi ajeno u analizi korisni kih zahtjeva, a krajnji rezultat su dijagrami i tekstualni opisi rezultata istra~ivanja. Oni se koriste za razvoj prvog nacrta INSPIRE specifikacija podataka. Identifikacija korisni kih zahtjeva i prostornih objektnih vrsta: Krajnji rezultat ovog koraka je dokumentacija korisni kih zahtjeva s kontrolnom listom i opisom slu ajeva koriatenja. Popis korisni kih zahtjeva za specifikacije podataka nastaje iz slu ajeva koriatenja. Analiziraju se sljedei zahtjevi: sadr~aj podataka (prostorne objektne vrste, atributi), razina detalja, odnosi izmeu prostornih objekata, konzistentnost podataka, a~uriranje i privremena dimenzija podataka, jedinstveni identifikatori, metapodaci, kvaliteta podataka. Nakon analize, korisni ki zahtjevi se prevode u prvu verziju specifikacije podataka za pojedinu temu. Razlike izmeu CROTIS modela podataka i Specifikacija topografskih podataka su i u topoloakim relacijama. Pregledavajui specifikacije topografskih podataka mo~e se primijetiti da sadr~e razna geometrijsko-topoloaka ograni enja za pojedine objektne klase. Npr.: Povraine posebne namjene e biti definirane od strane odgovornih stru njaka i takve povraine moraju biti zatvorene kao posebna povraina pokrova zemljiata bez objekata unutar nje. Raskraa cesta viaih kategorija moraju biti odreena povrainom s odgovarajuim klasifikacijskim tekstualnim kodovima. Zadane su minimalne dimenzije za odreene objektne cjeline. U CROTIS modelu podataka topoloake relacije nisu navedene, dok u dokumentu CROTIS-a  Topoloake relacije topologija je definirana na na in da je za svaku objektnu klasu definirana topoloaka pojavnost same klase, ali bez ikakvih topoloakih relacija razli itih klasa. U katalogu kartiranja specifikacija topografskih podataka je takoer potrebno skrenuti pa~nju na sljedee: Kako je mogue kartirati nevidljive objekte (Sloj 18, bez koda)? Nigdje nije objaanjena razlika nerazvrstanih zgrada (F1a) i nerazvrstanih objekata (F1b). Takoer nema pojaanjenja za nerazvrstane to kaste objekte (8101A) ali u specifikacijama stoji da  Ako je linija, za koju pretpostavljamo da je linija vodova, vidljiva ali ne i prepoznatljiva, prikazuje se kao nerazvrstani linijski objekt . Problem je ato u katalogu kartiranja nerazvrstani linijski objekt ne postoji. Nerazvrstane povraine (R1a) se odnose na cjelinu 5000 Vegetacija i vrste zemljiata. Kako nije nigdje u specifikacijama objaanjeno na ato se nerazvrstane povraine odnose, pitanje je po emu nerazvrstane vrste zemljiata razlikuju od onih koje imaju vrstu  ostalo u objektnim grupama 5201  Neplodno zemljiate , 5401  Povraine intenzivne eksploatacije zemljiata ili npr. ostale povraine ostalih djelatnosti na zemljiatu (5402). Za sve ove slu ajeve izvraena je analiza da se utvrdi u kojim su objektnim klasama  zavraavali pojedini slu ajevi. 3.3 Prijedlozi Poboljaanje postojeeg topografskog sustava i sustava za odr~avanje podataka Fokusiranje na osnovnu funkciju TTB-a iz trenutne perspektive DGU-a, a to je izrada slu~benih topografskih karata, primarno TK25. Postojei model podataka CROTIS-a ograni iti na objekte koji su definirani katalogom kartiranja specifikacija topografskih podataka jer je njime definiran sadr~aj TTB-a. Proairenje modela podataka novim sadr~ajem bit e je minimalno. Novokreirane objektne klase, atributi i vrijednosti nastali su e prvenstveno zbog novog pristupa grupiranja objekata, novog kataloga objekata, te zbog usklaivanja naziva s definicijama. Prilikom definiranja geometrijskog prikaza pojedine objektne klase, potrebno je razmotriti odgovarajui prikaz svake pojedine klase CROTIS-a u ovisnosti na nivo detaljnosti TTB-a. Kriterij minimalnih veli ina potrebno je prilagoditi za svaku objektnu klasu zasebno. Novi katalog objekata mora u potpunosti poatovati pravila ISO norme 19110 Geoinformacije  Metodologijaza izradu kataloga objekata koji navodi sljedee:  Nazivi svih objektnih vrsta, njihovih atributa i povezanosti, te operacija koji su sadr~ani u pojedinom katalogu objekata moraju biti jedinstveni. Ukoliko se jedan naziv pojavljuje viae puta u katalogu, definicija tog elementa mora biti identi na. Novim modelom podataka objektne klase e se grupirati na na in koji e omoguiti jednostavnu implementaciju u objektno-relacijsku bazu podataka. Drugi pristup bio bi implementacija itave objektne cjeline u bazu podataka kao zasebna tablica. No i to je nemogue izvesti jer GIS alati ne rade s tablicama koje imaju viaestruku geometriju, a svaka objektna cjelina sadr~i objektne klase razli itih geometrijskih oblika. Sljedei logi ki korak kojim se vodio i konzultant Erik Brenn jest kreiranje tablice za svaku vrstu geometrije pojedine objektne cjeline. Iz tog razloga su nazivi tablica u TTB-u nastali kombiniranjem broja i geometrije te klase (5000_linija). No i kod takvog pristupa potrebno je raditi odreene kompromise jer niti sve objektne klase iste geometrije unutar jedne cjeline nemaju identi ne atribute. U izradi kataloga objekata novog modela CROTIS-a potrebno je posebna pa~nja obra ena na definiranje objektnih klasa, atributa i vrijednosti. Prilikom izrade novog kataloga objekata potrebno je jasno ustanovljeni opisani ili koriateni pojmovi objekt stvarnog svijeta (npr.  Zgrade je vrijednost atributa  Vrsta objektne klase  Javne_Gospodarske_Povrsine ) te opisuju li definicije pojmova jednozna no odreeni objekt. Prilikom definiranja novih objektnih klasa, utvreni odnosi objektnih klasa na pokrov zemljiata (livada, auma, kamenjar...) ili na upotrebu zemljiata (luka, marina, pla~a...). Prikupljanje objekata pojedinih klasa prema postojeem modelu i specifikacijama. Izraene Analiza FME workspace datoteke za kontrolu kvalitete kako bi se utvrdilo je li bilo joa kakvih propusta u automatskoj kontroli kvalitete. 4. Izrada nove verzije dokumenta CROTIS 2.0 4.1 Zahtjevi za interoperabilnosti INSPIRE-a iz generi kog konceptualnog modela Jedna od glavnih zadaa INSPIRE-a je omoguiti interoperabilnost i, gdje je mogue, harmonizaciju prostornih skupova podataka i mre~nih usluga Europe. Kako je raspon tema INSPIRE-a vrlo opse~an, potrebno je bilo postaviti osnovne komponente koji e omoguiti realizaciju koncepata interoperabilnosti i harmonizacije  tzv. komponente interoperabilnosti. Sve te komponente su primjenjive u svim temama INSPIRE-a, a preporuke za njihovu provedbu sadr~ane su u dokumentu  Generi ki konceptualni model (eng. Generic Conceptual Model - GCM). Koriatenje GCM-a u specifikacijama podataka razli itih tema INSPIRE-a posti~e se prva razina interoperabilnosti. Model podataka implementira se na temelju aplikacijske sheme u ER-strukturu TTB-a. Time je mapiranje podataka iz strukture baze podataka u aplikacijsku shemu CROTIS-a vrlo jednostavno. Pored aplikacijske sheme koja mora biti javna i prihvaena od strane oba sustava, oba sustava moraju prihvatiti i identi na pravila kodiranja, odnosno protokol za transfer podataka. Poatujui meunarodne standarde za kodiranje (ISO 19118, ISO 19136, ISO 19139, INSPIRE Encoding guidelines), odnosno za transfer (HTTP, FTP...) ta dva sustava postaju interoperabilna, tj. meusobna komunikacija je mogua uz minimalnu ljudsku aktivnost. Iz perspektive CROTIS-a komponente interoperabilnosti (na ela, terminologija, referentni model, pravila za aplikacijske sheme i kataloge objekata, prostorni i vremenski aspekti, viaejezi na tekstualna i kulturalna prilagodljivost, referenciranje koordinatama i model jedinica mjerenja, modeliranje referenciranja objekata, upravljanje identifikatorima, transformacija podataka, model prikazivanja, popisi i registri, metapodaci, odr~avanje, kvaliteta podataka i informacija, transfer podataka, konzistentnost izmeu podataka, viaestruki prikazi, pravila za kartiranje podataka, sukladnost) potrebno je promatrati u kontekstu specifikacija topografskih podataka. Komponente interoperabilnosti mogu se promatrati kao upute za izradu specifikacija podataka (koja poglavlja moraju specifikacije sadr~avati), a opis svake od komponenti daje smjernice kako izraditi pojedino poglavlje. Za izradu novog modela podataka ovaj projekt je prvenstveno va~na je komponenta  REF _Ref363369756 \h \* MERGEFORMAT Pravila za aplikacijske sheme i kataloge objekata jer e nova aplikacijska shema CROTIS-a i pripadajui katalog objekata biti krajnji rezultat ovog projekta. 4.2 Analiza specifikacija podataka iz tematskih podru ja INSPIRE-a Iako INSPIRE pokriva vrlo airok skup tema prostornih podataka kako bi mogao ato bolje podr~avati kreiranje okolianih politika Europske komisije, primaran fokus DGU su referentni podaci iz Aneksa 1 i 2 INSPIRE direktive. Iz aspekta CROTIS-a referentne teme mo~emo grupirati u sljedee kategorije: Neznatno povezane s CROTIS-om Konceptualno bitne za CROTIS, ali ne i sadr~ajno Konceptualno bitne za CROTIS, a djelomi no i sadr~ajno Izrazito bitne za CROTIS Sadr~ajno znatno povezane, ali konceptualno djelomi no Literatura Biljecki, Zvonko i dr. (2009): Topografsko informacijski sustav RH  CROTIS, Dr~avna geodetska uprava, 2009. Biljecki, Zvonko i dr. (2006): Izradba objektno-orijentiranog konceptualnog modela podataka CROTIS-a te izradba GML aplikacijske sheme, Dr~avna geodetska uprava, 2006.     j "*&<Ē<ʦįƯJL\bNǽDZצxssk``h UhxmHsHh Uh5 hix5hixh$g57h Uh$g5h Uh.J5hixB*mHphsHhixmHsHh Uh$gmHsHhixh$g7mHsHhixh$g67hixh$g7hixB*ph h Uh$gh:h$g7h:h$g7mHsHh:h$g67mHsH%ԞR>ʦ"֨TJLPT$a$gdix $T^Ta$gdixgd$ggdV $ & Fa$gd$g $ & Fa$gd$g$a$gd$g $ & Fa$gd$gNP JLBjĶƶRTpr  *.h1hx7mHsHh1mHsHh UhjmHsHhixhx7mHsHh->hx7mHsHhGchxB*mHphsHhGcB*mHphsHhGchx7mHsHhGcmHsHh UhxmHsHhixmHsH5LƶʶTXrv.0gd ZgdV $T^Ta$gd1 $T^Ta$gdix$a$gdix.0pz"046LNwod`Ujh UhoUh1h1h1B*phh1ho7h1B*ph h Uhoh1h7 h Uhh Uh Z5h UhVB*phh UhV5h Uh$g5h Uh$g5mHsHh1hx7mHsHh17B*mHphsHh1h1B*mHphsHh1mHsHh UhxmHsH^`hj"Xfhjlh^hgd U & F gd U $ & F a$gd U$a$gd Ugdo$a$gdo$a$gdjhjlnt"&V^bhvxȹ{s{s{n{s{s{sfafaYfhVe{hVe{5 hVe{5h:hVe{5 h:5h:hV5h:h:5hyB*hV5B*phhUhV5hyB*hVB*phhhVB*ph hhhoh Uh UCJOJQJaJ h Uh Uh Uho5 h Uhoh Uho6jh UhoUjh UhoU"lnprthgdt$a$gdVe{gdV$a$gdV$a$gdhVjhVUhOhV hzhVhyB*hVB*ph hV5h:hVe{5 hVe{521h:pV. A!"#$% ~DyK _Ref363369756^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHH`H VNormal CJPJ_HaJmHnHsHtHDA D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List n@n fKList Paragraphd^m$ CJOJPJQJaJmHsHtH N@N fK Footnote TextCJOJPJQJaJtHToT fKFootnote Text CharOJQJ_HmHsHtH@&`!@ fKFootnote ReferenceH*6U`16 x Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] `   l)r@G_N579;<>?qsuwyx& LChԞl68:=@rtvx{\\\`8@0(  B S  ? _Ref361384468 _Ref361384793 _Ref361390382 _Ref361398534 _Ref361390385 _Ref361393483 _Ref361397104 _Ref361397168 _Ref361396885GH&JJJ:KPQWR`~H$JJ7K:KLQURR`-3w}ag@R  5EDMNTU]  n#|#######$)$E%S%V%d%))))))f-p-.....$.99:::;,;=;;;;;; <KKKKNNMPUP]QeQRR}SSSSTT UUUUUU5VGVVVXXX%XbXqXXXZZZ[l[__ ```````````+-Y[DEruoqAB# & Y \ w y   "ce79#%47vx25B D ! !""##%%n(p(l)n)**++..0.....//}0000k1m1114444f5g566*8+88899;;C=D=s>t>>>>>>>>>"?#?>???J?K?^?_???@@}A~AAA/B0B9C:CCCCC?D@D~EE(G)GGGGG|HH%J+JzJ|JJJ7K:KLLOPPPQQVRXRRR=S@SkSmSSSIVKVWWXX)\+\C]F]]]e^f^^^^^__7_8_P_Q_____` ```````````PIQI[I_IIIQQQQQQQQWRYRcRdRRR>S>S.\K\m\p\P_```````````PIQI[I_IIIQQQQQQQQQWRYRcRdRRR>S>S.\K\m\p\``````````` X, N!588+,EQZBwhTJ`0g~czBChB,ulhjOn0g~ oX}nz ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo()?^)`?^Jo(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J. ^`OJQJo(  ^ `OJQJo(o  ^ `OJQJo( x^x`OJQJo( H^H`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(88^8`o(.hhhhhhhh h^h`OJQJo( P^`POJQJo(^`^J...x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J.........^`B*OJPJQJ^Jo(ph-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo(^`^Jo()^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J. h^h`OJQJo( P^`POJQJo(^`^J...x^`x^J.... ^`^J .....  X^ `X^J ......  ^ `^J....... 8^`8^J........ `^``^J......... T^T`56^Jo( . Preporuka^`^Jo(.pL^p`L^Jo(.@ ^@ `^Jo(.^`^Jo(.L^`L^Jo(.^`^Jo(.^`^Jo(.PL^P`L^Jo(. ^`B*o(ph. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. cEQulhTJ`XOnBCh o+!} 'Ғ>~>&lli&DDnl |8bHϔ|dxPO-=[N 9cE; ?CSBqdz}1RV^MQR$f8hpX F9Smr"3GRW*,/Yv^.2\m& T k k ) 6 ) F. |b 0- eD KK P $[ R % E f 2; ^*u?$%u0Ig\qrzz1Vfx{U+VR_$NhF Wy,|>|gklo~#\{F.:xD2<Yl*%9[]T ^v'9Bh`(Hg,7V Zf)2 D !,![!" "H"t`"@q"!#O#_#d#{# $U#$z)$w;$ @$M$r$T% #%J*%}&&/&1&A&R&y~&'$':'c'Iu'(H<(Lr(,))C")")zw)*`+t+G-+|5+<+a+V|+ ,z!,7,J,0z,--7-dM-Q-?.i.n(/-/C1/P7>->0>7>8>Z>|>?0??*?}D?ym?@@@#@pL@AA1A[cA;QCESCSCUC5DZD=\DlDCsDM~D E1F2FGF\FxvFGyGtIGaGoGH>Hk I?.I:IaIgIrI J:J.J4J?UJbJ%K3KLfQpQxQ2*R.RQRyaRm>T_T UY1U1U4DU{UVtV WSW8^WQZX ]XCfXgXBrX5YSYXYOZZJZeTZofZpZqZqZ*[0[&1[|6[^7[\M8\=\^\i\]3 ]",];3]`9]H]6^B^__-_7_d_`n`aa5a?a|BacFawaDbgb)bS cc-cGEc]c_c_ic.xcP$d6d}AdbBdIdPdJndzud=e?[e$nef,fTf&f7f-9fBfnfmwfgagsg&+hlfhyiK i"i Li_Xi}ij( j;BjYjbj7kkk4k5k>kCkUklcll"ll\l{l m7mGmKmVm\ymMn ;n^no)ofaoTbokop!p(p7pCp! q3qKqXq|Cr{{r`sO ttIt(JtJuWuru-{uv@v-;wJ*x8x*Xx} yyvyZzOzP\zO_z{{@{c{Ve{{{ ||\|g+|k^|ts|%.}=}]}~"~rJ~S~b[~b~/P[GW %&A *$@Ae{[)QYe}.p6?Q1Bgt&4b?Zaxz*OgvJz*n~;]j%?EZI`xyN8^ EITEct/ mHSa<dyv3uZopK,zb fqho#uPhh"l |+EzS}EhR\}Y_F*sLXz\ $D^HRSgW_ M: ;mz!GL~NmE1FLi#0Mz|'?i};%a/I{ _$o ]q.2.3=Up-{._abbeRj-CGXc?dm*45x:O@S>YQfy%@ r.~ 7zHOh1wz ]Xmpx-+b3;j$vp|]s{R(+0376<R[al0BV/ =QpA !s_LtG|='DbbW`o'"*(mG*MQ"0T<a|*<Tr_yJ(NNRpZ}|#+w:&t[MpKuQ&s,,p8IkTGck+BJZ7#X',=9Op  02z?N@bfe< ==a$gns!t57f`i(:JqSV`ltS.4D9Y `:LjOk/Vs h`+:UMgjo=^5DNENnbj{5IK$S`V hGG%#TVABNN:` lpx=%EZTgLhQ #X;ym1Tw790V i 10;IO ,@HJZF8POAvM F=Vn dln(.%GO^14On`..=_)"(qtl]9+y_v`/C^o2 'Kix2}6P367Tq^Lm2z 289a17]~q.?Ve=|i!puK79$;)> #O]Pj~q BPVu#-``@XXXX<  #$),-./00``` ```` `&`.`0`d@`4`6`>`@`B`D`H`@`P`Z```b`d`f`h`UnknownvilusG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialG=  jMS Mincho-3 fg7.@Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"q1':oFR 1oFR 1r4``3qHP ?V2!xx Restrukturiranje TTBsimat Landek Ivan8         Oh+'0l  ( 4 @LT\dRestrukturiranje TTBsimatNormal Landek Ivan5Microsoft Office Word@=@.@V)/ oFR՜.+,0 hp|  DGU1` Restrukturiranje TTB Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz|}~Root Entry F PData {1TableUWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q