Pregled bibliografske jedinice broj: 686463
Poetska uporišta Vidina književnog identiteta
Poetska uporišta Vidina književnog identiteta // Croatica et Slavica Iadertina, 9/I (2013), 9; 225-239 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 686463 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poetska uporišta Vidina književnog identiteta
(Les suports poetiques de l'identite litteraire de Vida)
Autori
Bošković, Ivan
Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 9/I
(2013), 9;
225-239
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Viktor Vida; zavičaj; Boka; kavane i pjesničko i duhovno bratstvo; teška prognanička zbilja; ljudski i pjesnički svjetonazor
(Viktor Vida; la patrie; Les Bouches de Kotor; les cafes et la fraternite poetiques et spiriutuelle...)
Sažetak
Viktor Vida jedno je od najznačajnijih imena izvandomovinske (iseljeničke/emigrantske) književnosti. Percipiran je kao pjesnik "izoliranosti i iskorijenjenosti", najizrazitiji Mediteranac u mladoj hrvatskoj lirici" , "discipulus Matoševih duhovnih sljedbenika" te jedan od velikih pjesnika nove hrvatske poezije. Nerijetko sa snagom povijesno kritičkog pravorijeka, navedene atribucije govore u prilog imenu kojemu ni nesklone prilike u domovini nisu dokraja onemogućile književni život. Uza nesklonosti društvene prakse koja je šutnjom nastojala onemogućiti njegov puni život u tradiciji iz koje niče i koju svojom riječju i konstituira i obogaćuje, Vidinoj recepciji svakako je pridonijela i tragična smrt u Argentini. Za razliku od drugih pjesnika hrvatske izvandomovinske književnosti, Vida je doživio i domovinska izdanja i kritička čitanja. Uz kreativan oslonac na tijekove europskoga moderniteta, pogotovo talijanskoga hermetizma, pri tome se posebno naglašavala vezanost za "romantično-impresionističku liriku zagrebačkoga boemskoga kruga i Matoša, Wiesnera i Tina kao reprezentante navedena pjesničkog iskustva te s pjesnicima duhovne inspiracije. U Vidinoj književnosti nekoliko je autotopografskih, povlaštenih mjesta. Riječ je o iskustvima zavičaja, kavanskog pjesničkog i duhovnog bratstva te prognaničkoj zbilji koji i svojom učestalošću i referentnošću strukturiraju kao uporišta njegove književnosti i znakovito pripomažu razumijevanju i oblikovanju njegova ljudskog i književnog identiteta. U radu je naglasak na pjesničkim uporištima njegova ljudskog i pjesničkog svjetonazora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Sažetak je na francuskom jeziku pa su tako donesen i naslov rada te ključne riječi
