Pregled bibliografske jedinice broj: 686436
UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM
UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM // Sigurnost : časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 54 (2012), 4; 349-363 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 686436 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UTJECAJ RADNOG STATUSA, STUPNJA OBRAZOVANJA I SOCIJALNOG KONTAKTA NA SAMOOSNAŽIVANJE OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJEM
(EFFECTS OF EMPLOYMENT STATUS, EDUCATION AND SOCIAL CONTACTS ON THE EMPOWERMENT OF MENTALLY ILL PERSONS)
Autori
Gruber Ema Ničea
Izvornik
Sigurnost : časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini (0350-6886) 54
(2012), 4;
349-363
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
zapošljavanje; osoba s psihičkim poremećajem; socijalni kontakti; obrazovanje; samoosnaživanje
(employment; mentally ill person; socio-cultural contacts; education; empowerment)
Sažetak
U ovome radu analizirana je povezanost između razine samoosnaživanja u osoba s psihičkim poremećajima i njihova radnog statusa, obrazovanja te socijalnih kontakata. Istraživanje je provedeno upitnikom za mjerenje samoosnaživanja (Rogers empowerment skala) koji je adaptiran za hrvatski uzorak. Od ukupno 248 ispitanika (93 % response rata) polovica ispitanika bila je u radnom odnosu, a polovica nezaposlena ili radno nesposobna (umirovljena/invalidi). Većinom su ispitanici imali srednjoškolsko obrazovanje, a 11 % ih je imalo fakultet. Ispitanici su u većini slučajeva imali prijatelja, najboljeg prijatelja i bliskog člana obitelji, a polovica ih ima i bračnog druga/partnera. Gotovo sve sociodemografske kategorije ispitanih iskazuju umjerene razine samoosnaživanja. Iznimku čine fakultetski obrazovani ispitanici koji iskazuju visoku razinu samoosnaživanja, dok osobe koje u trenutku ispitivanja nisu imale ni prijatelja niti najboljeg prijatelja iskazuju nisku razinu samoosnaživanja. No, ispitanici koji u trenutku ispitivanja nisu imali partnera/bračnog druga, osnaženiji su od onih ispitanika koji su ga u trenutku ispitivanja imali. Nezaposlene osobe iskazuju veće samoosnaživanje od radno nesposobnih osoba. Prediktori više razine samoosnaživanja obuhvaćaju socijalne kontakte u obliku prijatelja i najboljeg prijatelja, radni status/zaposlenost, fakultetsko obrazovanje te nedostatak bračnog partnera. Preporuča se da težište tijekom liječenja, a posebno u rehabilitaciji osobe s psihičkim poremećajem bude na intervencijama za održavanje zaposlenja, odnosno zapošljavanju, obrazovanju, tj. doškolovanju, te održavanju ili ojačavanju socijalne mreže prijatelja uz posebnu pozornost na poboljšanje partnerskih odnosa.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus