Pregled bibliografske jedinice broj: 686210
Svijet, čovjek i Bog u filozofskom sustavu Josipa Stadlera
Svijet, čovjek i Bog u filozofskom sustavu Josipa Stadlera, 2009., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 686210 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Svijet, čovjek i Bog u filozofskom sustavu Josipa Stadlera
(Issues about universe, man and God in philosophical system of Josip Stadler)
Autori
Ačkar, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.09
Godina
2009
Stranica
35
Mentor
Oslić, Josip
Ključne riječi
Josip Stadler; kozmologija; antropologija; materijalizam; teodicejski dokazi.
(Josip Stadler; cosmology; anthropology; materialism; theodicy’s arguments.)
Sažetak
Nadbiskup Vrhbosanski Josip Stadler se smatra jednim od najznačajnijih neoskolastičara u povijesti hrvatske i bosansko-hercegovačke filozofije. Nakon djetinjstva u Slavonskom Brodu i školovanja u dječačkom sjemeništu u Zagrebu, Stadler odlazi na Sveučilište Gregorianu u Rim, a nakon povratka i svećeničkog ređenja preuzima službe na zagrebačkom Kaptolu. Godine 1881. papa Leon XIII. ga imenuje nadbiskupom obnovljene Vrhbosanske nadbiskupije u kojoj ostaje sve do svoje smrti 1918. Filozofski sustav nadbiskupa Stadlera je duboko ukorijenjen prema smjernicama obnovljenog tomizma. Iako ne treba zanemariti njegov doprinos suvremenoj logici, Stadlerov filozofski interes je prije svega usmjeren na aktualna pitanja o Bogu, svijetu i čovjeku. Kozmološka problematika je usko vezana za antropološku koja se u njegovo vrijeme razvija u kontekstu rasprava s materijalistima i darvinistima. Prije svega, Stadler odbacuje teoriju metamorfoze: ako su postojeće vrste nastale razvojem iz manje savršenih, pretpostavlja se postojanje učinka bez uzroka, što je krajnje nelogično. Nadalje, čovjek za razliku od životinja i bilja posjeduje besmrtnu dušu koja je nematerijalna, jednostavna i duhovna. Svrha postojanja i djelovanja duše je spoznaja Boga kao najvišeg dobra. Dokazi o Božjem postojanju mogu biti metafizički, fizički i moralni: metafizički dokazi leže u egzistenciji apsolutno nužnog i neproizvedenog bića, tvornom uzroku, kontingenciji i usavršavanju ; fizički dokazi su red u svijetu i teleologijski dokaz ; moralni dokazi su narav moralnog zakona u čovjeku i povijesni dokaz o Bogu.
Izvorni jezik
Hrvatski