Naslov
New Age – kult samoobožavanja
(New Age – the cult of self worshiping)

Autori
Malogorski, Margareta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.03

Godina
2006

Stranica
34

Mentor
Oslić, Josip

Ključne riječi
New Age; psihologija; sinkretizam; panteizam; duhovno prosvjetljenje.
(New Age; psychology; syncretism; pantheism; spiritual enlightenment.)

Sažetak
Autorica u svojem diplomskom radu nastoji doći do cjelovite i objektivne slike o New Age kako s gledišta filozofije tako i psihologije religije. U tom pogledu, uspoređuje temeljna vjerovanja New Agea s teološkim, filozofskim i psihološkim postulatima. Pri tome se vodi idejom američkog psihologa Paula Vitza o fenomenu New Agea kao novom prevladavajućem obliku religioznosti koji se proširio zahvaljujući promjenama u psihologiji, društvu, svjetonazoru, politici, ali i stanju u monoteističkim tradicionalnim religijama. Kako sama tvrdi u uvodu diplomske radnje, ovaj fenomen se teško može opisati kao religija: nema temeljne doktrine, sustava, institucionalne strukture ; ipak se njegove ideje prepoznaju u učenjima mnogih suvremenih religioznih pokreta i sekti s naglašenom individualnošću, moralnim relativizmom i izmijenjenim predodžbama o Bogu, čovjeku i svijetu. Autorica ističe psihološke i religiozne temelje New Agea: Temelji u psihologiji se odnose na Freudovo i Jungovo iscrpno istraživanje okultizma, simbolike i mitologije u području nesvjesnoga, koje se kasnije reflektiralo u transpersonalnoj psihologiji Abrahama Maslowa ; religijski temelji New Agea se podjednako odnose kako na učenja tradicionalnih religija, tako i u njihovu sinkretizmu s baštinom gnosticizma, numerologije, astrologije, crne magije i istočnjačkih tehnika meditacije. Kao glavni cilj ovih učenja, praksi i tehnika smatra se postignuće prosvjetljenja do kojeg, prema tim učenjima, osoba dolazi bez neke izvanredne nadnaravne intervencije. U takvoj religioznosti slika o Bogu i Kristu se drugačije interpretira. Prije svega, Bog nije transcendentan ni imanentan – sljedbenici New Age imaju panteističku, odnosno monističku sliku o svijetu, pa se postavlja opravdano pitanje o teističkim temeljima njihova učenja. Nadalje, Isus Krist nije savršen Bog i čovjek, već jedan od duhovnih učitelja: kako nema prave razlike između dobra i zla, a time niti Istočnog grijeha, otkupiteljsko djelo nema soteriološko značenje, već se komponira u gnostičke predodžbe o svijetu i čovjeku. Autorica donosi zaključak kako duhovnost New Agea nije samo ostvarenje krivih tumačenja teorija iz psihologije, već i sastavnica suvremenog potrošačkog mentaliteta u kojem pojedinac lako može izgubiti svoj identitet.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA