Naslov
SEM analiza morfoloških promjena površine cirkonijoksidne keramike uzrokovanih različitim načinima obrade
(SEM analysis of morphological changes on the surface of zirconia caused by different surface treatments)

Autori
Bergman Gašparić, Lana ; Viskić, Joško ; Milardović Ortolan, Slađana ; Mehulić, Ketij

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Acta Stomatologica Croatia / Brkić, Hrvoje - Zagreb : Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013, 366-366

Skup
3. kongres Hrvatskog društva za stomatološku protetiku HLZ-a

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.05.2013. - 18.05.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
cirkonijev dioksid; delaminacija; hrapavost površine; vezna čvrstoća
(Zirconia; delamination; surface roughness; bond strength)

Sažetak
Najčešći razlog neuspjeha terapije potpunokeramičkim nadomjescima su chipping i delaminacija obložne keramike. Veza između dvaju materijala u tim dvoslojnim sustavima još nije u potpunosti razjašnjena. Svrha rada bila je istražiti stupanj hrapavosti površine osnovne konstrukcije cirkonij-oksidnog nadomjeska i njen utjecaj na kvalitetu veze s obložnom keramikom. Materijali i metode: Izrađena su 4 uzorka itrijem stabiliziranog cirkonijevog oksida IPS e.max ZirCAD (Ivoclar Vivadent, Schaan, Liechtenstein) čija je površina obrađena na 4 različita načina kako bi se utvrdile razlike u hrapavosti te njihov utjecaj na veznu čvrstoću osnovne konstrukcije s obložnom keramikom. Površina prvog uzorka polirana je dijamantnim brusnim sredstvima, drugi uzorak je nakon poliranja pjeskaren česticama Al2O3 (250μm), treći uzorak je nakon poliranja i pjeskarenja podvrgnut regeneracijskom pečenju (15min/1000°C), dok je na četvrti uzorak nakon poliranja i pjeskarenja naneseno vezno sredstvo ZirLiner (Ivoclar Vivadent). Površina uzoraka snimljena je SEM-om pod povećanjem X 100 i X 1000. Hrapavost je izmjerena profilometrom. Rezultati: Utvrđeno je da način obrade površine jezgrenog materijala utječe na hrapavost koja je u korelaciji s veznom čvrstoćom između dvaju materijala. Najveći stupanj hrapavosti imali su polirani i pjeskareni uzorci s veznim sredstvom, zatim polirani i pjeskareni, slijedili su polirani i pjeskareni s regeneracijskim pečenjem te su najglađi bili samo polirani uzorci. Zaključak: Najveće promjene morfologije površine zabilježene su na uzorcima koji su polirani, pjeskareni i s veznim sredstvom. Da bi se odredila optimalna hrapavost koja će osigurati kvalitetnu veznu čvrstoću dvaju materijala u dodiru potrebno je nastaviti istraživanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA