Pregled bibliografske jedinice broj: 686035
Pitanje smisla u enciklici ”Fides et ratio„
Pitanje smisla u enciklici ”Fides et ratio„, 2003., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 686035 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pitanje smisla u enciklici ”Fides et ratio„
(Question of meaning in encyclical letter ”Fides et ratio„)
Autori
Lovrić, Tihomir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.02
Godina
2003
Stranica
32
Mentor
Oslić, Josip
Ključne riječi
Smisao; vjera; razum; istina; svjetonazori.
(Meaning; faith; reason; truth; worldviews.)
Sažetak
Autor je svoju diplomsku radnju posvetio proučavanju problema smisla u enciklici ”Fides et ratio„. Naslov upućuje na zajedničku baštinu zapadne kulture, biblijske objave i helenizma. Nadalje, pitanje smisla u kontekstu odnosa vjere i razuma obuhvaća filozofsko i teološko promišljanje o novovjekovnim i suvremenim pravcima antropologije i etike. Pitanje o smislu zajedničko je svjetskim religijama i filozofijama, kako Istoka tako i Zapada. Prema papi Ivanu Pavlu II., traženje smisla očitovano u religiji i filozofiji ujedno je traženje i istine. Suvremeni svjetonazori s kojima se suočava Crkva nastali su na temeljima novovjekovnih i suvremenih filozofskih sustava. Najrašireniji svjetonazori su eklektizam, historicizam, scijentizam, pragmatizam i nihilizam. Zajednička odrednica ovih svjetonazora jest zatvorenost ljudskog uma prema transcendenciji: U historicizmu istina je uvjetovana poviješću, u scijentizmu empirijskom valjanošću istraživanja, u pragmatizmu sa stupnjem koristi ; nihilizam i eklektizam postavljaju u pitanje i samu težnju za traženjem istine. Ivan Pavao II. se osvrće na povijest odnosa teologije i filozofije, koji su opterećeni i međusobnim nerazumijevanjem. Ipak, teologija treba filozofiju, kao što vjera treba razum: u dimenziji mudrosti, poklapanja uma sa stvarnošću i povezanosti fenomena i fundamenta.
Izvorni jezik
Hrvatski