Pregled bibliografske jedinice broj: 685856
Filozofsko-hermeneutička misao Matije Vlačića Ilirika
Filozofsko-hermeneutička misao Matije Vlačića Ilirika, 2002., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 685856 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Filozofsko-hermeneutička misao Matije Vlačića Ilirika
(Philosophical and hermeneutical thought of Matija Vlačić Ilirik)
Autori
Mikulan, Gašpar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.11
Godina
2002
Stranica
42
Mentor
Oslić, Josip
Ključne riječi
Hermeneutika; Reformacija; ključ Svetog pisma; biblijski jezik; interpretacija.
(Hermeneutics; Reformation; key of Holy Scripture; biblical language; interpretation.)
Sažetak
Lik Matije Vlačića Ilirika podjednako je važan kako za novovjekovnu hrvatsku povijest filozofije, tako i za uvid u cjelokupnu povijest reformacije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europe. U tom pogledu autor ističe filozofski i hermeneutski aspekt Vlačićeva opusa. Što se tiče filozofskog istraživanja, Vlačić se usredotočuje na pitanje odnosa između filozofije i teologije: strogo slijedeći smjernice Martina Luthera, u djelu „De materiis” razdvaja filozofijsko mišljenje i metode od tumačenja Svetog pisma ; u djelima ”Regulae et Tractatus„ i ”Paralipomena dialectices„ ističe se problem jezika, te gramatičkog, logičkog i hermeneutičkog razmišljanja. U djelu „Clavis Scripturae sacrae” hermeneutika je prikazana kao disciplina s jednim predmetom proučavanja, a to je način ispravnog tumačenja Svetog pisma. Iznoseći ukratko povijesni razvoj hermeneutike od Aristotela, sv. Augustina pa sve do Schleiermachera i Humboldta, autor obrazlaže problem biblijskog jezika kao najvažnije mjesto u Vlačićevom hermeneutskom istraživanju. On se prije svega odnosi na jezik kao sliku stvari, i poimanje odnosa riječi i izrečene stvari. Jezik Svetog pisma obiluje alegorijama i metaforama, te kao takav, stvari više sakriva nego što otkriva, stoga je teško razumjeti odnos između riječi i izrečene stvari bez poznavanja povijesno-kulturnog okvira. Vlačić se ne osvrće samo na povijesni problem nastanka pojmova u biblijskom jeziku, već ističe razumijevanje autora biblijskog teksta od strane interpretatora. Hermeneutika u tom pogledu nameće neka pravila i ograničenja, koja vrijede i za interpretaciju biblijskog teksta. Ovo pitanje Vlačićeva razumijevanja kritički su proučavali Hans G. Gadamer i Vladimir Filipović.
Izvorni jezik
Hrvatski
