Pregled bibliografske jedinice broj: 685855
Epistemologija sv. Tome Akvinskog
Epistemologija sv. Tome Akvinskog, 2002., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 685855 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epistemologija sv. Tome Akvinskog
(An epistemology of saint Thomas Aquinas)
Autori
Kurbaša, Jozo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
26.09
Godina
2002
Stranica
35
Mentor
Oslić, Josip
Ključne riječi
epistemologija; adekvacija; proces spoznaje; samosvijest; spoznaja Boga.
(epistemology; acquisition; process of knowledge; self-awareness; knowledge of God.)
Sažetak
Epistemologija je filozofska disciplina posvećena problemu spoznaje, znanja i znanosti. Autor se u svom diplomskom radu želi osvrnuti na povijesno- filozofski problem samoutemeljenja spoznaje. Drugim riječima, postavlja pitanje o njezinoj utemeljenosti u relacijama prema vanjskom svijetu kojeg čovjek intelektualno i empirijski otkriva. Očigledan primjer takve problematike predstavlja epistemološki sustav kod Tome Akvinskoga koji se u diplomskom radu razrađuje na nekoliko razina: pojmu istine, strukturi samosvijesti, ustrojstvu procesa spoznaje, i na kraju, spoznaji Boga. Istina je plod adekvacije, to jest, svojevrsne asimilacije objektivne stvarnosti od strane spoznajnog subjekta. Kako čovjek ne posjeduje savršeni um, tako je i njegova adekvacija nepotpuna, a samo Bog može posjedovati potpunu spoznaju. Nadalje, sv. Toma smatra kako ljudska samosvijest može biti podijeljena na onu direktnu ili prateću, koja je otvorena prema postojećem objektu, i onu drugu, refleksivnu, koja se dovršava u sudu. Razlika ovih dviju razina ili modaliteta, vodi ka razumijevanju spoznaje vlastite duše, samosvijesti: sv. Toma iznosi zaključak prema kojem se vlastita duša ne može spoznati kao izvanjski realiteti, ona ne zahtijeva kategorijalne sudove o rodu i vrsti, te je stoga njezina stvarnost dostatan preduvjet. Za razliku od spoznaje vlastite duše koja je samodostatna, spoznaja vanjskog svijeta se svodi na proces između djelatnog i pasivnog uma: kako je ljudski um ograničen u pogledu obuhvaćanja stvarnosti, tako se njegove moći drugačije manifestiraju, pasivna razina spoznaje ostaje pri osjetilima, dok se aktivna razina uma usredotočuje na izdvajanje univerzalnog pojma iz pojedinačnih obilježja. Spoznaja stvari prema osjetilima ograničava se na aktivnost i pasivnost uma, dok se pri mogućnostima razumske spoznaje Boga, sv. Toma ograničava na afirmativan i negativan način analogije govora o Bogu.
Izvorni jezik
Hrvatski