Pregled bibliografske jedinice broj: 685837
Budućnost dječje knjige – medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti
Budućnost dječje knjige – medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti // Veliki vidar - stoljeće Grigora Viteza / Protrka Štimec, Marina ; Zalar, Diana ; Zima, Dubravka (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. str. 329-340
CROSBI ID: 685837 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Budućnost dječje knjige – medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti
(The Future of Children's Books – Media Recontextualisation of Writing, Reading and Publishing of Children's Literature)
Autori
Gabelica, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Veliki vidar - stoljeće Grigora Viteza
Urednik/ci
Protrka Štimec, Marina ; Zalar, Diana ; Zima, Dubravka
Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2013
Raspon stranica
329-340
ISBN
978-953-7210-62-5
Ključne riječi
dječja književnost, novi mediji, digitalna poetika, hipertekst, elektronička dječja književnost
(children's literature, new media, digital poetic, hypertext, electronic children's literature)
Sažetak
Pojavom novih medija, prije svega računala, događa se prijenos pisane književnosti u oblik koji nazivamo elektroničkom književnošću. Opus elektroničke književnosti obuhvaća djela stvorena isključivo za novi medij, ali i velik broj djela koja su doživjela prijenos iz tiskane književnosti, a koja su tom prilikom prilagođena zakonitostima novoga medija. Poteškoće ovakve translacije su višestruke ; tradicionalni tekst je linearan, sekvencijalan i kao takav ne odgovara prirodi novoga medija te stoga biva zamijenjen, prevođen u hipertekst koji je nelinearan, nesekvencijalan, iznad linearnoga teksta ; hipertekst je dinamičan, promjenjiv, modularan i beskonačan. Translacija se vrši na tekstualnoj razini (hipertekst), ali i na razini prijevoda jezičnoga koda, gdje u novome mediju auditivni i vizualni kod postaju dominantama (hipermedij). U radu se navode imanentne teorije iz područja digitalne poetike, žanrovske podjele i primjeri iz područja dječje književnosti koji su doživjeli ove pretvorbe (interaktivne slikovnice, engl. story telling) te najavljuju noviteti koji nas očekuju prilikom pisanja, čitanja i objavljivanja novih djela dječje književnosti. Preispituju se odnosi tradicionalnog medija (dječje knjige) i novih oblika (elektronička dječja književnost) uz osvrt na recepciju ovih noviteta kod djece – suvremenih čitatelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
227-2270674-0727 - Fabula i diskurs u dječjoj književnosti (Težak, Dubravka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb
Profili:
Marina Gabelica
(autor)