Pregled bibliografske jedinice broj: 685726
Filozofija Antuna Bauera s posebnim osvrtom na njegovu raspravu s Bogoslavom Šulekom
Filozofija Antuna Bauera s posebnim osvrtom na njegovu raspravu s Bogoslavom Šulekom, 2001., diplomski rad, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 685726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Filozofija Antuna Bauera s posebnim osvrtom na njegovu raspravu s Bogoslavom Šulekom
(The philosophy of Antun Bauer with particular reflection on his disputation with Bogoslav Šulek)
Autori
Čabraja, Robert
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.12
Godina
2001
Stranica
41
Mentor
Oslić, Josip
Ključne riječi
Metafizika; ontologija; materijalizam; čovjek; Bog.
(Metaphysics; ontology; materialism; man; God.)
Sažetak
Obnova skolastike u povijesti filozofije započinje novim smjernicama koje sadrže dokumenti I. Vatikanskog sabora, kao i kasnije proklamirani dokumenti crkvenog učiteljstva. U Crkvi u Hrvata najznačajniji predstavnici neoskolastike su vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler i zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer. Filozofski opus nadbiskupa Bauera obuhvaća ontologiju i teodiceju. Kako bi razvio samu temu o sustavnosti filozofiranja nadbiskupa Bauera, autor polazi od glavnih tema prisutnih u njegovim djelima. Autor smatra kako je filozofski sustav nadbiskupa Bauera zaokružena cjelina koja započinje ontologijom i završava teodicejom. Rasprava s Bogoslavom Šulekom od 1889. do 1890. zauzima značajno mjesto u povijesti suvremene filozofije u Hrvatskoj jer prikazuje stvarne okolnosti u kojima su se vodile rasprave u očima akademske javnosti. Bauer je objavio svoj kritički komentar u Katoličkom listu kao odgovor na teze Bogoslava Šuleka u govoru 14. travnja 1888. jugoslavenskoj Akademiji znanosti u kojem se osvrće na širenje materijalizma, smatrajući ga pozitivnom tekovinom u razvoju modernog društva. U toj raspravi treba istaknuti pitanja postanka svijeta i predodžba o Bogu – suprotstavljaju se gledišta o vječnosti i prolaznosti materije. U pitanjima o objavi Božjoj, Bauer prihvaća Šulekovo mišljenje kako su uvijek postojale predodžbe o Bogu uvjetovane spoznajom i kulturom, no dodaje kako se i Boga ne može drugačije razumno spoznati nego putem slika, to jest, analogija. Autor zaključuje kako je rasprava između nadbiskupa Bauera i Bogoslova Šuleka intelektualno vrijedna, iako umjesto poruke dijaloga predstavlja nepomirljivost između radikalnih gledišta onoga vremena.
Izvorni jezik
Hrvatski
