Naslov
Prijevara i prijevara u gospodarskom poslovanju (s osvrtom na povijesni aspekt)
(Fraud and Fraud in Commercial Transactions (with a historical overview))

Autori
Maršavelski, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
23.09

Godina
2008

Stranica
55

Mentor
Novoselec, Petar

Ključne riječi
prijevara; prijevara u gospodarskom poslovanju
(fraud; fraud in commercial transactions)

Sažetak
U povijesnom osvrtu na kazneno djelo prijevare autor izvodi zaključak da ovo kazneno djelo potječe iz tri izvora: prijevara kao privatni delikt, prijevara u sklopu kaznenog djela krađe i prijevara u sklopu kaznenog djela krivotvorenja. Komentirajući prijevaru iz čl. 224. KZ-a, autor upućuje kritiku zakonodavcu da treba propisati strože kazne za sve oblike prijevare – bilo na način da vrati kazne kakve su bile prije 1998. ili da prihvati rješenja ukinute novele KZ iz 2003. U pogledu kaznenog djela iz čl. 224. st. 2. i 3. (kazneno djelo lančane ili piramidalne igre), autor smatra da sadržajno nije riječ o specijalnom obliku prijevare pa da ga treba izdvojiti kao posebno kazneno djelo te brisati problematični stavka 3. iz čl. 224. KZ-a (tzv. kaučuk paragraf). Promatrajući odnos prijevare prema drugim kaznenim djelima, autor ukazuje na to da u Kaznenom zakonu postoje dva posebna oblika prijevare /tzv. delicta propria): to su prijevara u gospodarskom poslovanju i prijevara u službi. Što se tiče odnosa prijevare s ostalim kaznenim djelima, zaključuje da prijevara u odnosu na mnoga kaznena djela ima supsidijaran karakter. U komentaru kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju, autor iznosi mišljenje da bi to kazneno djelo trebalo zadržati te obuhvatiti i slučajeve u kojima je odgovorna osoba pribavljala protupravnu imovinsku korist sebi ili nekog drugoj fizičkoj osobi te slučajeve u kojima ide samo za tim da ošteti drugoga. U svezi s uvođenjem ovog kaznenog djela, autor je uputio kritiku zakonodavcu što je pritom smanjio kazne za prijevaru. Kako bi se donekle ispravio taj krivi potez zakonodavca, autor iznosi tumačenje prema kojem je za takve slučajeve ipak blaži stari KZRH, a s tim stajalištem se slaže i novije mišljenje Vrhovnog suda RH iz 2003. Međutim, u praksi nižih sudova i dalje ima primjera koji slijede starije (pogrešnu) interpretaciju blažeg zakona, a autor na kraju rada komentira upravo jedan takav slučaj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

Napomena
Rad je nagrađen Rektorovom nagradom u akad. god. 2004./2005.

POVEZANOST RADA