Pregled bibliografske jedinice broj: 685567
Vrednovanje digitalnih informacijskih usluga i izvora u knjižnicama
Vrednovanje digitalnih informacijskih usluga i izvora u knjižnicama, 2011., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 685567 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrednovanje digitalnih informacijskih usluga i izvora u knjižnicama
(Evaluation of digital information services and resources in libraries)
Autori
Mihalić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.11
Godina
2011
Stranica
394
Mentor
Boras, Damir
Ključne riječi
knjižnični elektronički izvori i usluge; Istraživanje korisnika i korištenja knjižničnih elektroničkih izvora i usluga; otvoreni izvori u Hrvatskoj
(Digital library resources and services; user study; use of library electronic resources and services; open sources in Croatia)
Sažetak
U proteklih pedesetak godina, društvene promjene nastale pod utjecajem informacijsko komunikacijske tehnologije, odražavaju se i u knjižnicama. Najznačajnijom se smatra promjena medija knjige i pojava viševrsnih oblika elektroničkih publikacija koja utječe na primjenu novog organizacijskog modela pristupa građi u knjižnicama ; od tradicionalnog modela posjedovanja građe, prema modelu osiguranja pristupa izvorima i uslugama. Riječ je o vrlo složenom i dugoročnijem procesu u knjižnicama zbog novih načina poslovanja u nabavi, obradi, korištenju i trajnoj zaštiti, ali i sveukupnoj organizacijskoj kulturi vrednovanja. Digitalne knjižnice u svijetu se razvijaju prilično neujednačeno zbog različitih ekonomskih i političkih prilika, no, može se tvrditi da je većina, naročito velikih znanstvenih knjižnica, u posljednjih petnaestak godina, prerasla u knjižnice hibridnoga tipa. Sukladno ekonomskim i poslovnim zahtjevima financijera, knjižnice prate i kvantitativnim mjerama izražavaju rezultate poslovanja i svoju učinkovitost, obuhvaćajući pritom, sve češće i e-metriku ulaznih i izlaznih podataka. Kada govorimo o novim elektroničkim medijima, ključne promjene, pa i izazov za knjižnice, najizravnije možemo pratiti na uslugama za krajnje korisnike, koji mogu pristupati izvorima i uslugama na daljinu, ne više i samo u najbližoj knjižnici, već globalno. Ekonomska održivost i prilagodljivost knjižničnih usluga zahtjevima korisnika je glavni cilj i pokazatelj uspješnosti knjižnica., a pritom su prikupljanje i interpretacija pouzdanih podataka o zadovoljstvu krajnjih korisnika od izuzetne važnosti. Utvrđivanje postignuća i ishoda knjižničnih usluga na krajnje korisnike i istraživanje njihovog zadovoljstva uz pomoć kvalitativnih ili kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih metoda je glavni cilj vrednovanja. I ovaj rad je na tome tragu. Oslanja se na međunarodnu normu za knjižničnu statistiku, obuhvaća elektroničke izvore i usluge, teorijske i empirijske radove i koristi knjižničnu praksu iz razvijenih zemalja. U empirijskom istraživanju znanstvenim metodama utvrdili su se obrasci korištenja i zadovoljstva korisnika i potencijalnih korisnika elektroničkim izvorima i uslugama u hrvatskim knjižnicama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti