Pregled bibliografske jedinice broj: 685551
Ikonografija Marije Magdalene iz Porta na otoku Krku u kontekstu srednjovjekovnog mita o divljem čovjeku
Ikonografija Marije Magdalene iz Porta na otoku Krku u kontekstu srednjovjekovnog mita o divljem čovjeku // Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne / Milinović, D., Belamarić, J. (ur.).
Zagreb: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2012. str. 91-104 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 685551 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ikonografija Marije Magdalene iz Porta na otoku Krku u kontekstu srednjovjekovnog mita o divljem čovjeku
(The Iconography of St. Mary Magdalene from Porat on the Island of Krk in Context of the Medieval Wild Man Myth)
Autori
Bralić, Višnja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne
/ Milinović, D., Belamarić, J. - Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2012, 91-104
ISBN
978-953-7875-01-5
Skup
XII dani Cvita Fiskovića: Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne
Mjesto i datum
Pomena, Hrvatska, 30.09.2010. - 03.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ikonografija; sv. Marija Magdalena; sveci pustinjaci; mit o divljem čovjeku; crkva sv. Marije Magdalene; Porat (Dubašnica); Krk; Girolamo i Francesco da Santacroce; Paolo Campsa
(iconography; st. Mary Magdalene; holy anchorites; myth of the wild man; church of St. Mary Magdalene; Porat (Dubašnica); Krk; Girolamo and Francesco da Santacroce; Paolo Campsa)
Sažetak
Ikonografija sv. Marije Magdalene iz franjevačke crkve u Portu (Dubašnica), obilježena konvencionalnim hirzutizmom „divlje žene“, tumači se u kontekstu utjecaja srednjovjekovnog mita o „divljim ljudima“ na ikonografiju kršćanskih svetaca pustinjaka. Samovoljno odricanje u divljini sv. Onofrija ili tjelesno iscrpljivanje koje vodi iskupljenju grijeha iz Vita Marije Egipatske, Marije Magdalene i sv. Ivana Zlatoustog, povezivali su u srednjovjekovnom društvu te svece s iracionalnim ponašanjem i mitskim značenjima divljeg čovjeka. Asocijacija se očituje zajedničkom vizualnom oznakom koja postaje ikonografskom konvencijom u germanskim zemljama tijekom 15. stoljeća. Istaknuto isposništvo svete pokajnice iz Porta nastavlja se na pustinjačku tradiciju franjevaca trećoredaca, a ikonografsko rješenje preuzeto je iz germanskog kulturnog kruga unatoč tome što su skulptura i retabl izrađeni u venecijanskim radionicama sredinom 16. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012654-2653 - Arhitektura i štafelajno slikarstvo u Hrvatskoj od 16. do 18. stoljeća (Marković, Vladimir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Višnja Bralić
(autor)