Naslov
Osobine ličnosti, kompetitivna anksioznost i suočavanje sa stresom kod sportaša
(Personality traits, competitive anxiety and coping stress strategies in athletes)

Autori
Mesić, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Sveučilište u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
04.10

Godina
2012

Stranica
68

Mentor
Šimić, Nataša

Ključne riječi
osobine ličnosti; kompetitivna anksioznost; strategije suočavanja sa stresom; rukomet
(personality traits; competitive anxiety; coping strategies with stress; handball)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnose između osobina ličnosti, kompetitivne anksioznosti i načina na koji se rukometaši i rukometašice suočavanja sa stresnim situacijama. Ispitanici su bili igrači muških rukometnih klubova (N=73): Arbanasi, Zadar, Požega, Nexe 2, Brod, LiPa i ženskih klubova (N=77): Garčin, Daruvar, Zadar, Kutjevački podrum, Slavonka, Brod Gymnasium, Orahovica, Lipik. Raspon dobi ispitivanih sportaša je bila od 14 do 35 godina (M=17.68, sd=3.87). Svi su ispitanici trenirali rukomet od 1 do 22 godine (M=6.69, sd=3.57). Instrumenti koji su korišteni u ovom ispitivanju su hrvatske verzije Eysenck-ovih inventara ličnosti (EPQ-R-kratka skala i Upitnik impulsivnosti), Upitnika kompetitivne anksioznosti (CSAI-2) i Upitnik suočavanja sa stresnim situacijama (CISS). Upitnik je sadržavao i pitanja o nekim demografskim osobinama ispitanika poput dobi, pozicije na igralištu, spola, dužine rukometnog staža za trenutni klub i dr. U ovom je ispitivanju dobivena statistički značajna razlika između rukometaša i rukometašica u osobinama ličnosti, kompetitivnoj anksioznosti i načinima na koje se suočavaju sa stresnim situacijama. Rukometašice su emocionalno nestabilnije, impulsivnije i empatičnije. Dok su rukometaši samopouzdaniji, te manje somatski i kognitivno anksiozni. Rukometašice značajno više odabiru izbjegavanje i socijalnu diverziju kao strategije suočavanja sa stresom. Rukometaši srednjih pozicija značajno više odabiru izbjegavanje i distrakciju kao strategije suočavanja, nego to čine vratari i krilni igrači. Rukometaši sa više iskustva postižu značajno više rezultate na skalama ekstraverzije, psihoticizma i samopouzdanja a niže na skali neuroticizma. Postupkom multiple regresijske analize, neuroticizam se pokazao kao pozitivan prediktor somatske i kognitivne anksioznosti. Neuroticizam i dužina rukometnog staža su se pokazali kao dobri prediktori samopouzdanja. Spol je dobar pozitivni prediktor izbjegavanja i socijalne diverzije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA