Naslov
Strategije suočavanja i neke reakcije na ispitni stres kod studentica visokog i niskog samopoštovanja
(Coping stress strategies and some reactions to exam stress in high and low self-esteem female students)

Autori
Šimić, Nataša ; Dodaj, Arta ; Sesar, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka III Kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem / - Mostar, 2013, 107-107

Skup
III Kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ispitni stres ; suočavanje ; samopoštovanje
(exam stress ; coping strategies ; self-esteem)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati neke reakcije na ispitni stres kod studenata visokog i niskog samopoštovanja. Na uzorku od ukupno 40 studentica prve i druge godine studija psihologije ispitana je razina aktivacije, stanje anksioznosti, te čestina i intenzitet doživljavanja psihosomatskih simptoma dva puta, tj. u neispitnom i ispitnom periodu. U tu svrhu, primijenjena je Thayerova ček lista za procjenu opće i visoke aktivacije, Spielbergerov upitnik stanja anksioznosti, kao i ček lista psihosomatskih simptoma. Za ispitivanje samopoštovanja korištena je Rosenbergova skala samopoštovanja. Dobiveni rezultati su pokazali značajno višu razinu visoke aktivacije i anksioznosti kod sudionica više razine samopoštovanja u ispitnom u odnosu na neispitno razdoblje. Kod sudionica niskog samopoštovanja prisutna je tendencija ka višoj anksioznosti i aktivaciji u ispitnom, kao i neispitnom periodu. Također, neovisno o periodu ispitivanja, sudionice niskog samopoštovanja su češće doživljavale različite psihosomatske simptome, koje su procjenjivale i intenzivnijima. Kao što se moglo i očekivati, kod obiju skupina razina opće aktivacije bila je viša u ispitnom u odnosu na neispitni period. Dobiveni rezultati su također pokazali da sudionice visokog samopoštovanja koriste stil suočavanja usmjeren na izbjegavanje, dok one niskog samopoštovanja značajno više koriste suočavanje usmjereno na emocije, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima. Međutim, dobiveni rezultati nisu u skladu s prethodnim istraživanjima koja upućuju na korištenje adaptabilnijih strategija suočavanja, poput onih usmjerenih na problem, kod osoba visokog samopoštovanja. Nadalje, dobiveni rezultati u ovom istraživanju bi se mogli, barem djelom, dovesti u vezi s uzorkom na kojim je istraživanje provedeno. Naime, rezultati ranijih istraživanja ukazuju da su žene u različitim stresnim situacijama sklonije korištenju maladaptivnih strategija suočavanja. Također, viši rezultati kod osoba visokog samopoštovanja na subskali socijalne diverzije u odnosu na one nižeg samopoštovanja pruža mogućnost objašnjenja nekonzistentnih rezultata. Naime, osobe visokog samopoštovanja su sklone izbjegavanju, ali onom koje se očituje u pojačanom druženju s ljudima iz vlastitog socijalnog okruženja, a ne izbjegavanju samoga problema. U zaključku se može kazati da rezultati provedenog istraživanja ukazuju na stresnost ispitnog perioda u većoj mjeri kod studentica visokog samopoštovanja, dok bi daljnja istraživanja trebala provjeriti da li je ovakav obrazac reagiranja na ispitni stres prisutan i kod studenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA