Naslov
Ojkonimija Neretvanske krajine
(Place Names of the Neretva Area)

Autori
Vidović, Domagoj

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 9 (2013), 1; 3-30

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Neretvanska krajina ; ojkonimi ; naselje ; postanje
(Neretvanska krajina ; place names ; settlement ; origin)

Sažetak
U ovome je radu obrađeno 400 imena koja se odnose na 307 naselja u Neretvanskoj krajini. Imena su neretvanskih naselja (s iznimkom antičke Narone) potvrđena od konca 13. st., a većina je današnjih neretvanskih naselja oblikovana tijekom i nakon mletačko-osmanlijskih ratova na prijelazu iz 17. u 18. st. Stanovništvo starijih brdskih naselja početkom se 19. st. (nakon izgradnje Napoleonove ceste) spušta u nizinske predjele i osniva nova naselja, otjecanje se brdskoga stanovništva ubrzava nakon uređenja toka rijeke Neretve i melioracije koncem istoga stoljeća. Najveći val iseljavanja iz brdskih predjela dogodio se 1960-ih godina. Tih su godina gotovo posve opustjela negdašnja središta župa poput Dobranja, Pasičine, Pline, Slivna i Vidonja. U mjesnoj su se ojkonimiji u prvome redu odrazile geomorfološke značajke Neretvanske krajine. Osobito su česti odrazi naziva blatišta (primjerice blato, otlog, plina, resan i tonja) te naziva za stjenovita područja (kamen, kremen, stijena i timor). Temeljni hrvatski sloj u mjesnoj ojkonimiji izrazito preteže, a od supstratnih je slojeva najzastupljeniji dalmatski (zanimljivo je da je zastupljen u imenima razmjerno mlađih naselja poput Klačine, Komina i Ploča), a od adstratnih turski (zastupljen je i u ojkonimima koji su odraz toponomastičkih naziva poput Čeveljuše i Surdupa). Unutar temeljnoga hrvatskog sloja osobito su zanimljivi prežitci šćakavskoga supstrata i na desnoj ikavskoj (Ruišća) i na lijevoj ijekavskoj (Bobovišća) obali Neretve. Na leksičkoj su razini zanimljivi odrazi apelativa klijet, mlaka i vas koji su svojstveniji sjevernim hrvatskim krajevima. Treba napomenuti i da se u nadijevanju imena službenih naselja počesto nije vodilo računa o hrvatskoj imenoslovnoj tradiciji pa su tako nastala imena Buk Vlaka, Krvavac 2 ili Plina Jezero kojima se mjesno pučanstvo u svakodnevnoj uporabi rijetko služi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA