Pregled bibliografske jedinice broj: 684510
Sociohistorijski uvod u problematiku etničkih manjina na talijanskom Jugu
Sociohistorijski uvod u problematiku etničkih manjina na talijanskom Jugu // Migracijske teme, 3 (1987), 2; 193-220 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 684510 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sociohistorijski uvod u problematiku etničkih manjina na talijanskom Jugu
(A Sociohistorical Introduction to the Problematics of Ethnic Minorities in South Italy)
Autori
Heršak, Emil
Izvornik
Migracijske teme (0352-5600) 3
(1987), 2;
193-220
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Južna Italija; povijesti; manjine; Langobardi; Saraceni; Normani; Grci; Albanci; Slaveni; moliški Hrvati
(South Italy; history; minorities; Langobards; Saracens; Normans; Greeks; Albanians; Slavs; Croats in Molise.)
Sažetak
Autor predstavlja talijanski Jug kao područje koje je još od antike doživjelo etničko preslojavanje i fuziju različitih etničkih skupina. Rad daje pregled prisutnosti važnijih netalijanskih skupina na ovom području tijekom srednjeg vijeka: Langobarda, Saracena i Normana. Zatim se daje osvrt na doseljavanje skupina franko- provansalskoga, okitanskog i katalonskog jezika. Posebna pažnja posvećena je trima etničkim manjinama koje su se do danas održale na talijanskom Jugu – Grcima, Albancima i Slavenima (Hrvatima). U usporedbi s ostalim skupinama, južnotalijanski Grci imaju stanovit indigen značaj, i zato se rasprava o njima i njihovu porijeklu ne može ograničiti samo na srednji vijek. Ipak, suvremeno stanje grčke, albanske i hrvatske manjine vrlo je slično. U zaključcima, autor tvrdi da je južna Italija značajno područje za istraživanje etničnosti koji se javlja bilo kao odraz supstrata, bilo kao posljedica imigracije. Kao imigracijsko područje južna Italija imala je dvije posebnosti – s jedne strane, bila je oduvijek izložena utjecajima okolnih mediteranskih naroda. S druge strane, zaokruženost morem uvjetovala je stanovitu izolacijsku tendenciju. Zato su brojne doseljeničke skupine gubile veze sa zemljom porijekla i postupno se stopile u južnotalijanski demos. Postoje razlike u stupnjevima asimiliranosti preostalih etničkih zajednica – primjerice između Albanaca i Moliških Hrvata – što predstavlja važan predmet analize za historijsku sociologiju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest, Etnologija i antropologija