Pregled bibliografske jedinice broj: 684494
Različiti sociohistorijski tipovi etničnosti
Različiti sociohistorijski tipovi etničnosti // Migracijske teme, 7 (1991), 3-4; 335-363 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 684494 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Različiti sociohistorijski tipovi etničnosti
(Different Socio-Historic Types of Ethnicity)
Autori
Heršak, Emil
Izvornik
Migracijske teme (0352-5600) 7
(1991), 3-4;
335-363
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
etnički tipovi; etnogeneza; religijske-etnije; teritorijalno-poltičke etnije; hunsko-turski model
(ethnic types; ethnogenesis; religious-types of ethnies; territorial-political ethnies; the Hunnic-Turkic model)
Sažetak
Rad počinje pretpostavkom da se etničnost, unatoč zajedničkim osobinama, izražava u različitim tipovima, koji potenciraju (naglašavaju) stanovita dominantna obilježja. Autor, uvjetno, zamišlja (postulira) barem tri opća tipa etničnosti: "židovski" tip, "francuski" tip i "hunsko-turski" tip. U "židovskom" tipu etničnost dobiva svoj osnovni impuls i značaj u religiji, koja prelazi (kompenzira) područno-političku sferu. U "francuskom" tipu područno-politička sfera je presudna. "Hunsko-tip"jest prijelazan i okarakteriziran je visokom mjerom etničke fluidnosti. Nakon opisa spomenutih tipova, autor pokušava primijeniti ih na druge neke evropske i svjetske etnije. Slijedi kraće razmatranje nekih drugih (eventualnih) etničkih tipova ("etnije po sebi" i manjinske etnije). U drugom dijelu rada, koristeći gradu iz društvene i političke povijesti južnih Slavena, autor uspoređuju hrvatsku etniju s "francuskim" tipom, i srpsku etniju sa "židovskom" verzijom (sa subetničkim elementima "hunsko- turskog" tipa). Hrvati su se razvili u ranom srednjem vijeku u svom osobitom političkom okviru koji se, usprkos stanovitim diskontinuitetima, održao do danas. Sličan razvitak počeo je i među Srbima. Međutim, nakon gubitka državnosti, etničnost bijaše održana u Srba specifičnom "nacionalnom" crkvom. Međutim, razlika između hrvatskog i srpskoga slučaja nije posve konzistentna. Od vremena osmanovske okupacije u nekim dijelovima hrvatske etnije razvio se i religijski tip etničnosti (tj. "katoličanstvo na granici"), dok je u Srba, usporedo s izgonom Turaka, došlo do obnove državno- teritorijalnog tipa etničnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Povijest, Etnologija i antropologija
