Pregled bibliografske jedinice broj: 684492
Panoptikum migracija - Hrvati, hrvatski prostor i Evropa
Panoptikum migracija - Hrvati, hrvatski prostor i Evropa // Migracijske teme, 9 (1993), 3-4; 227-302 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 684492 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Panoptikum migracija - Hrvati, hrvatski prostor i Evropa
(A Panopticum of Migration: Croats, the Croatian Area, Europe)
Autori
Heršak, Emil
Izvornik
Migracijske teme (0352-5600) 9
(1993), 3-4;
227-302
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvati; etnogeneza; migracija; Vlasi; kuga; osmanska ekspanzija; Srbi u Hrvatskoj; populacijske promjene
(Croats; ethnogenesis; migration; Vlachs; plague; Ottoman expansion; Serbs in Croatia; population shifts)
Sažetak
Rad je zamišljen kao opći pregled migracijske i djelomično etničke prošlosti Hrvata i hrvatskog prostora od najranijih vremena do naših dana. Pojam "hrvatski prostor" nije politički, te obuhvaća i susjedne krajeve izvan političkih granica Hrvatske (poglavito u Bosni i Hercegovini) u kojima stoljećima živi (i) hrvatsko pučanstvo. Bez takvog proširenja vidokruga gotovo je nemoguće tretirati zadanu tematiku. Okvir promatranja vanjskih migracijskih kretanja uglavno je ograničen na Evropu, iako rad djelomice dotiče i prekomorsku migraciju. Uz uvod i popis korištene literature, rad je podijeljen na sedam dijelova: "Počeci" (bilješke o nekim prapovijesnim i antičkim migracijskim pojavama na hrvatskom prostoru), "Srednji vijek", "Osmansko razdoblje", "Migracije u doba Austro-Ugarske", "Prvi dio 20. stoljeća", razdoblje "Od drugog svjetskog rata do raspada Jugoslavije" i "Nova kretanja". U dijelu rasprave o srednjem vijeku autor govori, medu inim, o raznim teorijama o porijeklu prvobitnih Hrvata. Slijedi pregled primjerâ iz srednjovjekovlja, uključujući neka migracijska iskustva pojedinaca koja se uklapaju i u opi kontekst Evrope tog vremena. Autor smatra da se početak jačeg širenja Vlaha po hrvatskim krajevima u kasnom srednjem vijeku može (djelomično) tumačiti na temelju posljedica haranja "crne smrti" sredinom 14. stoljeća. O seobama Vlaha govori se opširnije u dijelu teksta posvećenom osmanskom razdoblju. Od tog vremena, prema autoru, počinje razvitak novoga sociokulturnog sklopa, koji se može nazvati "balkanskim". Uz događaje u doba nadiranja i povlačenja Osmanovaca veže se rasprava o migraciji Hrvata preko Jadrana, u Gradišće i sjevernije zemlje, u Podunavlje, kao i tema o nastanku srpske "prečanske" dijaspore i problematika seoba južnoslavenskih muslimana. Iduća četiri dijela teksta tretiraju migracije Hrvatâ i drugih relevantnih skupina u posebnim i nerijetko mučnim političkim i gospodarskim uvjetima 19. i 20. stoljeća. Rad završava s kratkim komentarom o novoj migracijskoj perspektivi samostalne Hrvatske. Prema mišljenju autora, prevladavanje političkih opterećenja iz prošlosti i povezivanje domovinske s raznim dijelovima iseljene Hrvatske otvara velike izglede za razvitak. Međutim današnji rat doveo je do golemih kretanja prognanika i izbjeglica, što će zacijelo bitno utjecati na buduću migracijsku sliku u Hrvatskoj i oko nje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Demografija, Povijest