Naslov
Savremeni institucionalni i ekonomski izazovi BiH na putu EU integracija: korišćenje predpristupnih fondova EU u funkciji generisanja endogenog rasta u kontekstu iskustava Hrvatske i Srbije
(Contemporary institutional and economic challenges of Bosnia and Herzegovina on the way towards EU integrations: usage of EU pre accession funds as a function of generating endogenous growth in the context of Croatian and Serbian experiences)

Autori
Hasanagić, Emina ; Mačkić, Velibor ; Mujarić, Mirza ; Novaković, Marko ; Papac, Nikola ; Rapaić, Stevan ; Tešić, Jelena ; Turuk, Mladen ; Zaimović, Aida ; Zlatković, Matea

Izvornik
Ekonomski fakultet Sarajevo

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2012

Ključne riječi
regionalni kontekst ; ekonomski izazovi ; institucionalni izazovi ; implikacije
(regional context ; economic challenges ; institutional challenges ; policy implications)

Sažetak
IPA fondovi i finansijska pomoć EU predstavljaju značajan izvor sredstava za zemlje regiona kao dodatni izvor finansiranja u uslovima nedovoljne domaće štednje i nedostatka atraktivnih projekata koji zaslužuju finansijsku podršku. Ova studija analizira institucionalne i ekonomske izazove BiH na putu EU integracija, sa fokusom na mogućnosti i prepreke u korišćenju IPA sredstava. Cilj studije je da uputi korisne preporuke prvenstveno domaćim donosiocima odluka u BiH, dok analize predmeta istraživanja u slučaju Hrvatske i Srbije na iskustvenom principu dopunjavaju ove preporuke kako za ove dvije zemlje tako primarno i za BiH. Osnovni nalazi studije uključuju sledeće: - BiH, Hrvatska i Srbija se suočavaju sa problemom neizgrađenog institucionalnog okruženja gdje osnovni nedostatak leži u segmentu nedovljno efikasnog mehanizma implementacije institucija - IPA sredstva još uvijek nisu dovoljno iskorištena, a osnovna kočnica u tome jeste neadekvatna javna uprava na svim nivoima vlasti - sektor malih i srednjih preduzeća treba biti glavni krreator dodatnog zapošljavanja i samozapošljavanja, te aktiviranja izvora endogenog rasta, ali poslovno okruženje ne obezbjeđuje adekvatne uslove za njegov jači razvoj - u cilju jačanja privatnog sektora privrede i naročito malih i srednjih preduzeća, iz iskustva Hrvatske vidljivo je da IPA sredstva ne dolaze do privatnog sektora i nisu stavljena u funkciju generisanja njegovog razvoja - problem iskorištenosti IPA sredstava leži i u činjenici da informacije o mogućnosti njihovog korištenja često nisu dostupne svim stakeholder-ima Preporuke studije, upućene domaćim donosiocima odluka, uključuju sledeće: - izgradnja efikasnog institucionalnog okvira u smislu jačanja mehanizma implementacije institucija treba da bude prioritet jer bi to značilo i napredak u cilju stvaranja boljeg poslovnog okruženja - u cilju efikasnijeg korištenja IPA sredstava, treba oformiti stručnu i efikasnu javnu administraciju, privući i zaposliti kvalitetne kadrove u državnim službama, a potom i osigurati neophodan kontinuitet u tom kontekstu - na svim nivoima vlasti treba ubrzano raditi na poboljšanju poslovne klime ; uklanjanje nepotrebnih birokratskih procedura treba da bude u fokusu onih koji kreiraju privredno okruženje - domaće institucije koje se bave upravljanjem IPA fondovima, trebaju učiniti informacije o EU projektima više dostupnim - osnovna preporuka upućena evropskim institucijama vezano za upravljanje predpristupnim fondovima odnosi se na njihovo jače usmjeravanje ka privatnom sektoru - iskustvo Hrvatske pokazuje da u slučaju BiH i Srbije finansiranje privatnog sektora treba omogućiti već preko pretpristupnih fondova, a ne tek nakon ulaska u EU, i to preko programa IPA II i IPA III komponenti kako bi se potaknuo razvoj malih i srednjih preduzeća kao osnovnih generatora samoodrživog rasta.

Izvorni jezik
Engleski

Napomena
Studija napisana u okviru projekta: Engaging BiH postgraduate students in regional perspectives towards European integration (financed by Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina and European Union Special Representative), Sarajevo: Ekonomski fakultet uz koordinaciju i mentorstvo od strane prof. dr Azre Hadžiahmetović i doc. dr Adnana Efendića.

POVEZANOST RADA