Naslov
Strategije suočavanja sa stresom u bolesnika s karcinomom
(Strategies for coping with stress in cancer patients)

Autori
Ilić. Mira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Toraks 2013 : kongres hrvatskog torakalnog društva s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.06.2013. - 08.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
stres ; karicinom
(stress ; cancer)

Sažetak
Svijet našeg iskustva sastoji se od dvaju dijelova, objektivnog i subjektivnog. To subjektivno ne može se zatajiti, preskočiti. To je dio čovjeka kroz koji prolazi njegova stvarnost. Ta objektivna stvarnost i ljudske želje su u direktnom sukobu. U toj situaciji psihički aparat ima tendenciju najprije se prilagoditi željama. ('ilj istraživanja Cilj istraživanja bio je ispitati koje strategije suočavanja sa stresom koriste bolesnici s karcinomom i postoje li neke specifičnosti u korištenju strategija suočavanja sa stresom u bolesnika s karcinomom u odnosu na strategije bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća. Materijal i i metode rada U istraživanje je uključeno 30 bolesnika s karcinomom. Za komparativnu skupinu uzeto je 30 bolesnika s KOPB-om. Obje skupine izjednačene su po dobi i obrazovanju. Kod svih 60 ispitanika primijenjen je Endierov upitnik suočavanja sa stresnim situacijama. Upitnik suočavanja sa stresnim situacijama Endiera i Parkera sastoji se od 48 tvrdnji koje su grupirane u tri subskale (po 16 tvrdnji): suočavanje usmjereno na emocije, suočavanje usmjereno na zadatak (problem) i izbjegavanje. Subskala izbjegavanja sastoji se sama od dvije subskale: Distrakcije i Socijalne diverzije. Ispitanici trebaju na skali od 5 stupnjeva procijeniti koliko koriste određene tipove aktivnosti pri susretu s teškom, stresnom ili uznemiravajućom situacijom. Rezultati Iako nije mogla biti dokazana statistički značajna razlika u suočavanju sa stresom u bolesnika s karcinomom i KOPB-om, zamjetna je sklonost bolesnika s karcinomom strategijama usmjerenim na problem i bolesnika s KOPB-om socijalnoj diverziji. Mogući razlozi zbog kojih bolesnici s KOPB-om najčešće koriste socijalnu diverziju su želja za socijalnim kontaktom i na neki način strah od socijalne izolacije, jer kao što je opisano u uvodu, ovi bolesnici mogu imati teškoće u sudjelovanju u socijalnim aktivnostima zato što i sam govor može povećati poteškoće pri disanju. S druge pak strane prisutnost drugih ljudi služi im kao izvor sigurnosti. Zaključak •sr* ¥ Navedeni rezultati imaju implikaciju za praktičan rad sestre s ovim bolesnicima u smislu informiranja, aktivnog uključivanja u proces zdravstvene njege i korištenja socijalne podrške s ciljem poboljšanja kvalitete njihova života.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA