Naslov
Predbolničko zbrinjavanje u politraumi
(Prehospital care in polytrauma)

Autori
Švajda, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
19. simpozij intenzivne medicine s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 17.06.2013. - 20.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
politrauma ; predbolničko zbrinjavanje
(polytrauma ; prehospital care)

Sažetak
Pravovremenim započinjanjem medicinskog zbrinjavanja ozlijeđenih osoba želimo smanjiti smrtnost, invaliditet i duljinu liječenja. Posve je jasno da zbrinjavanje započinje na mjestu ozljeđivanja. Za postizanje cilja potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta: brzi dolazak do ozlijeđenog, , osposobljeni medicinski tima, postojanje medicinskih aparata i opreme za teren. Brzi dolazak na mjesto ozljeđivanja Kada govorimo o brzini govorimo o tri osnovna elementa: brzina dolaska na teren, što kraće zadržavanje na terenu te hitni transport do bolnice. Govorimo o zlatnom satu- vremenu od nastanka ozljede do dolaska u bolnicu i početku konačnog medicinskog zbrinjavanja ozlijeđenog. Na terenu se govori o dijamntnih 10 minuta-vremenu unutar kojega tim na terenu napravi brzu procjenu: sigurnosti, općeg stanja ozlijeđenog, životne ugroženosti, odredi vrste ozljeda, učini ključne intervencije koje uklanjaju neposrednu životnu ugroženost, imobilizira ozlijeđenog i započinje transport u bolnicu. Tijekom transporta u bolnicu obavezno se provodi nadzor vitalnih parametara. Željena brzina se postiže pravovremenom i kvalitentnom dojavom , brzim transportnim sredstvima i besprijekornom uvježbanošću timova.. Dojava o ozljedi ide posredstvom žurnog broja, broja hitne i si. U stručnim krugovima prevladava mišljenje da je najbržu dojavu moguće ostvariti jedino posredstvom modificiranog broja za hitnu službu 194. Na tom broju poziv prima posebno obučena osoba koja koristeći precizni protokol određuje stupanj hitnosti i šalje na intevenciju medicinski tim. Prijevozno sredstvo. Najčešće je najbrži dolazak na mjesto ozljede pomoću vozila hitne službe. Ali ipak nerijetko jedino helikoperom možemo obaviti misiju zbrinjavanja unutar zlatnog sata. U Hr u posljednih nekoliko godina, a zahvaljujući Zavodu za hitnu medicinu, postoji vrlo dobro oragnizirana mreža timova sa vozilima HP koja odgovaraju toj zadaći. Što se tiče korištenja helikoptera u medicinske svrhe u Hrvatskoj se već cijeli niz godina pokreću raznorazne inicijative o razvoju helikopterske medicinske službe. Danas postoje vrlo strogi propisi koji reguliraju način organiziranja i tehničke uvjete koje moraju zadovoljiti letjelice i posada helikoptera kako bi se to moglo nazvati helikopterskom hitnom medicinskom službom. Helikopteri koji nam trenutno stoje na raspolaganju ne ispunjavaju zakonske propise. U budućnosti se mora osnovati zračni operater čiji vlasnik može biti neprofitna udruga, država, privatna kompanija i si. Sve je vrlo skupo. Ppostavljanje pet helikopterskih baza koje bi pokrile teritorij cijele RH seže do sume od 100 mil eura. Uz političku volju i kvalitetan program financiranja (strukturni fondovi EU, osiguravajuća društva, autoklubovi, renta od preleta zrakoplova i si.) projekt bi mogao vrlo brzo ugledati svjetlo dana. Prilikom formiranja strategije HEMS-a treba voditi računa o nepristupačnim prostorima Hrvatske (planine i mora) koji zahtjevaju korištenje letjelica sa brojnijom posadom i opremom, ( pilot, liječnik, medicinski tehničar, osoba koja upravlja vinčem i član posade koji se spušta iz helikoptera vinčem), a nizinski dijelovi dozvoljavaju tročlanu posadu helikoptera ( pilot, liječnik, medicinski tehničar). Helikopteri sa većom posadom se mogu popuniti pripadnicima iz HGSS-a koji već sada imaju znanja i potrebne međunarodne licence za helikoptersko spašavanje. Medicinski tim U žarištu je naravno stručni medicinski tim kojeg čine liječnik i dva tehničara. Tim posjeduje potrebna znanja i vještine, te opremu za rad na terenu i vozilu HP. Trenutno je pri kraju medicnska edukacija djelatnika hitne pomoći iz područja zb rinjavanja ozlijeđene osobe koa I zbrnjavanje naglo oboljele osbe u organizaciji I stručnom nadtoru Zavoda za hitnu meciicinu RH. Osim medicinskih timova, a kao produljena ruka hitne medicinske pomoći, djeluju timovi HGSS.a, vatrogasaca i policije. HGSS timovi Kada je teren nepristupačan vozilima i timovima HP nastupaju pripadnici HGSS-a, koji u svojim redovima trenutno imaju oko 60 medicinara( liječnika i tehničara) i približno 500 spašavatelja. Koristeći se zimskim, ljetnim, helikopterskim i speleo tehnikama spašavanja kadri su spašavati iz stijena, jama, divljih voda i ostalih nepristupačnih područja. Posjeduju međunarodno priznate licence sa podučja spašavanja ali i iz područja medicine (Diploma planinske medicine i ITLS). U devetogodišnjem razdoblju od 2004 do 2012 učinjeno je oko 3800 akcija spašavanja i potraga. Od toga oko 700 helikopterskih akcija spašavanja i medicinskih letova. U 1060 akcija bili su uključeni liječnici. ¥ Zaključak Pommicanja grance uspješnosti liječenja ozlijeđenih osobe je moguće samo I jedino onda kada se zbrinjavanju pristupa sustavno, korištenjem jasne strategije I algoritama zbrinjavanja. Danas su glavni elementi strategije u RH postavljeni. Krupni koraci su u predbolničkom zbrinjavanju učinjeni formiranjem I posredstvom Zavoda za hitnu medicinu koji je proveo opremanje I edukaciju timova, edukaciju I osnivanje prijavno dojavnih jedinica, te započeo opremanje I osnivanje objedinjenih bolničkih hitnih prijema u bolnicama u RH. O konačnom zbrinjavanju u bolnici postoje posve jasni algoritmi, ali u organizacijskom I provedbenom smislu nema jasnog nositelja, što umanjuje uspjeh pojedinačnih inicijativa.. U budućnosti se svi elementi lanca zbrinjavanja ozlijeđene osobe moraju objediniti u jedinstveni sustav pod nazivom Trauma sustav.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA