Pregled bibliografske jedinice broj: 683958
Osjetljivost jare zobi (Avena sativa L.) i soje (Glycine max (L.) Merr.) na rezidue atrazina i terbutilazina u tlu
Osjetljivost jare zobi (Avena sativa L.) i soje (Glycine max (L.) Merr.) na rezidue atrazina i terbutilazina u tlu, 2012., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 683958 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osjetljivost jare zobi (Avena sativa L.) i soje (Glycine max (L.) Merr.) na rezidue atrazina i terbutilazina u tlu
(Susceptibility of spring oat (Avena sativa L.) and soybean (Glycine max (L.) Merr.) to atrazine and terbuthylazine residues in soil)
Autori
Galzina, Natalija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.10
Godina
2012
Stranica
124
Mentor
Ostojić, Zvonimir
Ključne riječi
atrazin; terbutilazin; kukuruz; soja; jara zob; perzistentnost; rezidue herbicida; tlo
(atrazine; terbuthylazine; maize; soybean; spring oat; persistence; herbicide residue; soil)
Sažetak
Atrazin je bio vodeći herbicid za suzbijanje korova u kukuruzu. Posljednjih godina rezidue atrazina u podzemnim i površinskim vodama prelazile su često maksimalno dopuštene količine zbog čega je zabranjena njegova primjena u Europi. Zbog brojnih pozitivnih svojstava još uvijek mu je teško pronaći adekvatnu zamjenu. Po dosadašnjim znanstvenim spoznajama dobra zamjena za atrazin bi mogao biti terbutilazin. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učinak herbicida terbutilazina i atrazina na korove i na prinos kukuruza, utvrditi perzistentnost i fitotoksični učinak rezidua terbutilazina i atrazina na jaru zob i soju. Tijekom 2009., 2010. i 2011. godine na lokacijama Sapci i Šašinovečki Lug postavljena su dva poljska pokusa. Svaki pokus trajao je dvije vegetacijske sezone. U prvoj godini istraživanja u kukuruzu su primijenjeni navedeni herbicidi. Istraživanje je obuhvaćalo sedam tretmana: netretiranu kontrolu, jednostruku (registriranu), dvostruku i trostruku dozu atrazina odnosno terbutilazina. Herbicidni i fitotoksični učinak na korove i kukuruz utvrđen je vizualnom ocjenom zakorovljenosti i fitotoksičnosti, botaničkom analizom broja jedinki i masom nadzemne mase korova te prinosom kukuruza. Osjetljivost kultura, jare zobi i soje, na rezidue istraživanih herbicida, određena je praćenjem nicanja kultura, vizualnom ocjenom fitotoksičnosti te utvrđivanjem prinosa jare zobi i soje. Tijekom istraživanja, 5, 10 i 17 mjeseci nakon primjene herbicida, tlo je uzorkovano do dvije dubine (0-30 cm i 30-60 cm). Maseni udjeli triazina u ekstraktima tla određeni su pomoću tekućinskog kromatografa visoke djelotvornosti. Na učinak i ponašanje atrazina i terbutilazina u tlu oborine su imale značajan utjecaj. Statistički značajna razlika u učinku na korove i prinos kukuruza između atrazina i terbutilazina nije utvrđena. Rezidui atrazina i terbutilazina nisu imali negativan utjecaj na nicanje jare zobi i soje. Dvostruka i trostruka doza terbutilazina na lokaciji Šašinovečki Lug u 2010. godini prorijedila je sklop jare zobi za 14% odnosno 17% i reducirala prinos za 34% odnosno 39%, dok je kod soje izazvala samo prolaznu fitotoksičnost (3, 1% odnosno 3, 8%) koja nije negativno utjecala na prinos soje. U uvjetima obilnih oborina, na obje lokacije pet i 10 mjeseci nakon primjene herbicida, u površinskom sloju tla utvrđeni su značajno niži maseni udjeli atrazina nego terbutilazina. Herbicid terbutilazin se duže zadržavao u tlu i sporije premještao kroz profil tla od atrazina. Na osnovu utvrđenih masenih udjela rezidua terbutilazina moglo bi se pretpostaviti da će herbicid terbutilazin, ukoliko ga praksa prihvati, predstavljati manji problem za kontaminaciju površinskih i podzemnih voda, a veći problem za uzgoj osjetljivih kultura koje u plodoredu smjenjuju kukuruz.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1780496-0366 - Ekološki prihvatljiva zaštita od korova u sustavu integrirane biljne proizvodnje (Barić, Klara, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb