Naslov
„OBILJEŽJA PROTUUPALNIH LIJEKOVA U LIJEČENJU ASTME U DJECE U UVJETIMA STVARNOG ŽIVOTA“
(Characteristics of anti-inflammatory drugs in the management of asthma in children in a ”real-life” settings)

Autori
Erceg, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Rijeka

Mjesto
Rijeka

Datum
01.08

Godina
2012

Stranica
141

Mentor
Turkalj, Mirjana

Ključne riječi
lijekovi za liječenje astme; djeca; djelotvornost; neškodljivost; učinkovitost; uvjeti stvarnog života.
(anti-asthmatic drugs; asthma; children; efficacy; safety; effectiveness; „real life“ settings.)

Sažetak
Astma je najčešća kronična upalna bolest u djece karakterizirana hiperreaktivnošću bronhalnog stabla, te varijabilnim i rekurentnim simptomima bronhoopstrukcije i kronične upale koja se nalazi u podlozi. Interakcija ovih različitih oblika patofiziološkog procesa određuje kliničku manifestaciju i težinu astme. Lijekovi za liječenje astme dijele se na lijekove za kontrolu astme i lijekove za olakšanje simptoma. Lijekovi za kontrolu uključuju inhalacijske kortikosteroide (ICS), kromone, dugo djelujuće bronhodilatatore (LABA), teofilin, leukotrijenske antagoniste (LTRA) i anti IgE protutijela. Lijekovi za olakšavanje simptoma astme uključuju kratko- djelujuće beta agoniste, sustavnu primjenu kortikosteroida, te antikolinergike. Za sve, a posebno u liječenju djece s astmom, krajnji cilj je prevencija simptoma, minimiziranje akutnih epizoda bolesti, prevencija funkcionalnih i psiholoških posljedica s namjerom da se osigura zdravlje i kvaliteta života, tj. postizanje potpune kontrole bolesti. Stupnjeviti pristup (podizanje terapije kada je potrebno, odnosno smanjivanje terapije kada je moguće) u liječenju astme, koristi se kao osnovna preporuka. Kako u randomiziranim kliničkim studijama sudjeluju bolesnici koji predstavljaju manje od 10% populacije bolesnika cilj je ove doktorske dizertacije bio ispitati obilježja protuupalnih lijekova u dječjoj astmi u uvjetima stvarnog života. Istraživanje je provedeno pretraživanjem elektroničke baze podataka Dječje bolnice Srebrnjak tijekom četverogodišnjeg razdoblja (prosinac 2006.-prosinac 2010. godine), a uključeni su bolesnici u dobi od 5-11 godina (predpubertet). Kohorte bolesnika liječenih protupalnim lijekovima: ICS-om (714 djece), LTRA lijekovima (272 djeteta), kombinacijom protuupalnih lijekova ICS+LABA (210 djece) te ICS+LTRA (151 dijete) su praćene retrospektivno, tijekom promatranog perioda. CS+LTRA (N=151). U ovim skupinama posebno je praćena subpopulacija s alergijskim rinitisom, te podaci glede primjene intranazalnih kortikosteroida. U ovom ispitivanju, u uvjetima stvarnog života dokazana je djelotvornost inhalacijskih kortikosteroida, antileukotrijenskih lijekova i kombinacijske terapije (ICS+LABA, te ICS+LTRA). Usporedom ispitivanih skupina nisu zabilježene razlike u nekim parametrima učinkovitosti liječenja (FEV1, FENO, Asthma Control Test [ACT], hospitalizacije), ali je utvrđena značajna razlika u stupnju kontrole bolesti te učestalosti korištenja beta agonista (p=0, 013 ; p<0, 001). Usporedbom različitih vrsta i doza ICS-a utvrđene su značajne razlike među skupinama za stupanj kontrole astme, a vezano uz dozu ICS-a (p=0, 019). Za razliku od randomiziranih kliničkih ispitivanja nisu zabilježeni učinci ICS-a na parametre rasta ispitanika poput brzine rasta, te SDS skora. Promjene u brzini rasta nisu zabilježene niti u bolesnika koji boluju i od alergijskog rinitisa, te u svrhu liječenja dodatno koriste nazalne kortikosteroide niti u bolesnika koji su zbog pogoršanja astme koristili oralne/parenteralne kortikosteroide. Usporedbom djelotvornosti i neškodljivost ICS-a iz kliničkih ispitivanja dolazimo do zaključka da se djelotvornost i neškodljivost razlikuju u uvjetima stvarnog života. Čimbenici koji dovode do razlika u odnosu na ishode kliničkih ispitivanja su adherencija, komorbiditet, neogovarajuća primjena inhalera. Manjkavost baze podataka predstavlja činjenica da podatci nisu strukturirani, što znači da je zapis moguće zatvoriti bez da su svi navedeni podatci uneseni. Otklanjanjem manjkavosti, predefiniranjem podataka koji se moraju unijeti te uvođenjem dvostrukog unosa kako bi se izbjeglo unošenje pogrešnih podataka, elektronička baza podataka bi postala još vrijedniji istraživački alat s visokom eksternom validnošću i mogućnosti praćenja ishoda u uvjetima stvarnog života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA