Naslov
Julije Bajamonti i Ruđer Bošković – hrvatski enciklopedisti 18. stoljeća. Prilog upoznavanju Bajamontijevih djela posvećenih dubrovačkom znanstveniku
(Julije Bajamonti and Ruđer Bošković - Croatian 18th-Century Encyclopaedists. A Contribution to the Knowledge of Bajamonti's Works about the Dubrovnik Scientist)

Autori
Ivana Tomić Ferić

Izvornik
Metodički ogledi (0353-765X) 18 (2012), 1; 35-66

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Julije Bajamonti; Ruđer Bošković; enciklopedisti; 18. stoljeće; prirodne znanosti; Hrvatska
(Julije Bajamonti; Ruđer Bošković; encyclopaedists; 18th century; natural sciences; Croatia)

Sažetak
Kao zagovornik suvremene znanosti i jedan od najznamenitijih prosvjetitelja ne samo dalmatinske već i cjelokupne hrvatske povijesti, Julije Bajamonti kritičnošću i recentnošću svojih znanstvenih stavova stajao je uz bok europske intelektualne elite iluminizma. Uvid u širinu njegovih glazbenih, literarnih i znanstvenih bavljenja kao i sadržajna analiza dijela korpusa sačuvane baštine, razotkrivaju moderan stil Bajamontijeva pisma, blizak razini europske misli prosvijećenoga osamnaestog stoljeća. Ta se razina očituje u udaljavanju od skolastičke filozofije i njezinih kasnijih izdanaka, od patosa bliskog baroknoj tradiciji i usmjerena je ka praktičnom umovanju u kojem se filozofija spaja s politikom u namjeri da na društvenom planu stvori bogatu, suvremenu naciju. Prevladati teološki dogmatizam misaonom sumnjom, nepokolebljivo vjerovati u snagu dokaza na temelju znanstvenog iskustva, uzdizati principe moralnointelektualne savjesti i slobode misli, razotkrivati retoriku jalovih kazuističkih igara riječima i fanatičnu zaslijepljenost smatrati jednom od najopasnijih oboljenja ljudskog uma, enciklopedička su nastojanja ozrcaljena u djelima velikog splitskog polihistora. Veze sa znanstvenim i literarnim umovima zapadnoeuropskoga kulturnog kruga, Bajamonti je održavao "kulturom pisma" ostvarajući tako jedan novi lik intelektualca, koji će, zagovarajući pluralizam duhovnosti, na pijedestal čovjekova vrijednosnog sustava postaviti razum. Krug njegovih prijatelja i poznanika bio je uistinu širok, o čemu svjedoče pisma sačuvana u nekoliko sveščića na ukupno 227 ispisanih stranica u splitskom Arheološkom muzeju. Bio je iskren štovatelj, sakupljač i proučavatelj djela brojnih znanstvenika, književnika i umjetnika, među kojima znatno mjesto pripada Ruđeru Boškoviću, dubrovačkom učenjaku čiji opus tvori zasebnu epohu u povijesti prirodoslovlja među Hrvatima. Obrađujući izvornu građu, ovaj tekst donosi prvi cjeloviti prikaz Bajamontijevih djela posvećenih Boškoviću, potvrđujući stoljetnu kulturnu suradnju i povezanost hrvatskih kulturnih središta na ovom dijelu Mediterana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA