Naslov
Slom ugarske sinode 1822. u Požunu i njezin tajnik Juraj Haulik
(The Collapse of the Hungarian Church Synod in Požun in 1822 and its Secretary Juraj Haulik)

Autori
Hoško, Franjo Emanuel

Izvornik
Riječki teološki časopis (1330-0377) 39 (2012), 1; 117-149

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ugarska nacionalna sinoda; kasni jozefinizam; liberalizam; car Franjo I.; primas Rudnay; Juraj Haulik
(Hungarian national Synod; Late Josephinism; Liberalism; Emperor Francis I; primate Rudnay; Juraj Haulik.)

Sažetak
U Habsburškoj Monarhiji državnom politikom uvedeno je državno prosvjetiteljstvo ili jozefinizam kao osobit društveno-politički sustav. Rani jozefinizam započinje i traje za vladavine carice Marije Terezije (1740. – 1780.), radikalni za vladavine cara Josipa II. (1780. – 1790.), a kasni za njegovih nasljednika, sve do 1855. kad mu je konkordat označio kraj. I u ugarskom dijelu Monarhije jozefinizam je bio na snazi, osobito u stavu države prema Crkvi. Ugarski su se biskupi nacionalnom ugarskom crkvenom sinodom 1822. u Požunu, današnjoj Bratislavi, pokušali osloboditi kasnog jozefinizma i uspostaviti crkveni sustav koji će se suočiti s vjerskom ravnodušnosti kod vjernika i nemarom prema zasadama kršćanskoga morala, padom apostolske zauzetosti kod klera, a napose s protucrkvenim liberalnim strujanjima u društvu, poniklim iz jozefinizma. Ugarski primas Aleksandar Rudnay je nakon dugog i mukotrpnog dogovaranja s državnim vlastima ishodio je od cara Franje I. dopuštenje za održavanje sinode 1822. u Požunu, današnjoj Bratislavi. Rad sinode trajao je od 8. rujna do 16. listopada 1822. godine. Osim biskupa, redovničkih starješina i predstavnika kaptola i svećenika u visokim državnim službama, na sinodi je sudjelovalo i nekoliko profesora teologije. Između njih je primas Rudnay izabrao većinu tajnika sinode, a su u tom broju od sedam sinodalnih tajnika našli mjesto također bački Hrvat, rodom iz Subotice, Pavao Sučić, kaločki kanonik, i Rudnayev osobni tajnik Juraj Haulik, kasniji zagrebački biskup i nadbiskup. Kad je sinoda završila, svoj rad, primas Rudnay poslao je caru na odobrenje sinodalne zaključke, ali ih car nije odobrio. Bio je to težak udarac svim sudionicima sinode. Haulik ga nije nikada prebolio.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija

POVEZANOST RADA