Naslov
Etički komiteti i integrativna bioetika
(Ethical Committees and Integrative Bioethics)

Autori
Jurić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
11. lošinjski dani bioetike / Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2012, 38-39

Skup
11. lošinjski dani bioetike

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 13.05.2012. - 16.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
etički komiteti; medicina; etika; bioetika; integrativna bioetika
(ethical committees; medicine; ethics; bioethics; integrative bioethics)

Sažetak
Vezivanje "početka bioetike" uz osnivanje "prvog etičkog komiteta" (Centar za umjetni bubreg, Švedska bolnica, Seattle, SAD, 1962.) u prikazima povijesti bioetike ima, u prvom redu, simboličko značenje, ali u ovom ću izlaganju nastojati pokazati da je to moguće i sadržajno opravdati. Naime, s osnivanjem tog komiteta (ili, drugačije rečeno, s onim što danas smatramo bitnim u osnivanju tog komiteta) inaugurirana je drugačija vrsta refleksije i drugačija vrsta institucionalizacije odlučivanja, najprije u medicini, zatim u biomedicinskim istraživanjima, a naposljetku i u područjima koja se ne tiču ljudskoga zdravlja, pa čak ni ljudske dobrobiti uopće. Nerazmjer između tehnoznanstvene moći, tj. "apsolutne izvršivosti", i odgovornosti za djelovanje u svjetlu te moći, tj. manjka ili nepostojanja moralnih i etičkih orijentira – dovelo nas je, kako kaže Hans Jonas, u situaciju »etičkog vakuuma«. Koncept etičkih komiteta, a u idealnom slučaju i njihova praksa, nudi rješenje ovog problema, jer omogućuje drugačiju distribuciju moći i odgovornosti, odnosno njihovo balansiranje. Ukoliko se ne upadne u opasnost krivog tumačenja i zloupotrebe moći i odgovornosti samih etičkih komiteta, njih se može shvatiti ne samo kao sredstvo neutraliziranja paternalizma u medicinskoj skrbi, koji je u konačnici štetan i za same liječnike, nego i kao sredstvo relativiziranja svakog monoperspektivizma i redukcionizma, u bilo kojem području djelovanja, na bilo kojoj razini. U tom smislu, pokazat ću kako je ono što iščitavamo iz događaja osnivanja "prvog etičkog komiteta" odredilo razvoj bioetike u rasponu od formiranja "bioetike kao društvenog pokreta", preko "izuma bioetike" kod Van Rensselaera Pottera, do ideje i projekta "integrativne bioetike" koja počiva na interdisciplinarnosti, pluriperspektivnosti i integrativnosti, a koja predstavlja podlogu i okvir ovog izlaganja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA