Naslov
Uloga i osposobljenost dionika u upravljanju i turističkoj valorizaciji zaštićene prirodne i spomeničke baštine
(Stakeholders empowerment and their role in the management and tourist valorization of protected natural and cultural heritage)

Autori
Fredotović, Maja ; Bavčević, Vedrana ; Bošković, Sanja ; Leskur, Marina ; Maleš, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Identitet jadranskog prostora Hrvatske: Retrospekt i prospekt

Urednik/ci
Crnjak-Karanović, Biljana ; Derado, Dražen ; Fredotović, Maja ; Petrić, Lidija

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2012

Raspon stranica
233-252

ISBN
978-953-281-046-2

Ključne riječi
turizam, okoliš, zaštićena područja, upravljanje zaštićenim područjima, turistička valorizacija zaštićenih područja
(tourism, environment, protected areas management, tourist valorization of protected areas)

Sažetak
Bitna odrednica prostora istočne obale Jadrana jest bogatstvo zaštićenih područja, kako po osnovi prirodnih ljepota i rijetkosti, tako i po osnovi bogate kulturne i spomeničke baštine. Sustav upravljanja ovim resursima definiran je na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te se, tako višeznačno određen, susreće s nizom problema, od nekodiranih zakona, sektorskih pritisaka, koordinacije i kapacitiranosti institucija upravljanja te financiranja. S druge strane, suvremeni trendovi razvoja turističke potražnje, u vidu zahtjeva za aktivnim odmorom te raznolikosti i neponovljivosti ponuđenih sadržaja, vode ka turističkoj valorizaciji zaštićenih vrijednosti. U tom kontekstu, sve se više ističe uloga lokalne zajednice u upravljanju te turističkoj valorizaciji zaštićene prirodne i spomeničke baštine. Pri tome se nužno nameće pitanje njene spremnosti i osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju. U radu se navedeni problemi ispituju na primjeru Parka prirode Lastovsko otočje te na primjeru Salone. Park prirode Lastovsko otočje nalazi se na području otoka Lastova i okolnih pučinskih otoka. Karakteristika ovog područja je decenijska izoliranost, koja je rezultirala očuvanim prirodnim bogatstvima, specifičnom kulturom i običajima, ali i malobrojnom i relativno starom lokalnom zajednicom. S druge strane, Salona, jednom središnje naselje istočne obale Jadrana, danas je skoro zaboravljeni dragulj u srcu urbane aglomeracije Trogir-Kaštela-Solin-Split, nagrižena industrijom, prometom, stambenom izgradnjom. Lokalna zajednica mnogoljudna je i mlada. Međutim, u oba slučaja lokalna zajednica nije svjesna razvojnih i gospodarskih mogućnosti koje pružaju zaštićena područja. Istraživanje sustava upravljanja, kao i stavova lokalne zajednice u ova dva, naizgled dijametralno suprotna slučaja (po karakteru zaštite, lokaciji zaštićenog područja, površini, administrativnom ustroju okolnog područja, karakteristikama lokalne zajednice, razvijenosti, resursima i sl.), ukazuje na, na žalost, iste i slične probleme. Institucije sustava ne funkcioniraju, ili barem ne efikasno ; s druge strane, lokalna zajednica ni u jednom slučaju nije osposobljena za odgovorno sudjelovanje u upravljanju razvojem. Odatle se i nije za čuditi što resursi, iako zaštićeni, propadaju, a turističke valorizacije ovih dobara de facto nema. Rad završava s nizom prijedloga unaprjeđenja sustava upravljanja, posebice na lokalnoj razini, kao i prijedlozima u svezi osposobljavanja lokalne zajednice za upravljanje razvojem i turističke valorizacije zaštićene prirodne i spomeničke baštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA