Naslov
Smjernice i mjere gospodarstvene politike za poticanje razvitka industrije u Republici Hrvatskoj
(Directions and Economic Policy Measures for the Facilitation of the Development of Manufacturing in Republic of Croatia)

Autori
Nušinović, Mustafa ; Teodorović, Ivan

Izvornik
Projekt Smjernice i mjere gospodarstvene politike za poticanje razvitka industrije u RH

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
1999

Ključne riječi
prerađivačka industrija; razvoj; smjernice; načela; mjere gospodarstvene politike; izvozna usmjerenost; privatizacija; konkurentnost; tehnološki napredak; liberalizacija; globalizacija; normizacija
(manufacturing; development; direction; principles; policy measures; export orientation; privatisation; competitiveness; technological progress; liberalisation; globalisation; standardisation)

Sažetak
Rad se temelji i na rezultatima istraživanja o teorijsko-metodološkim osnovama politike gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. U prvom dijelu ovoga rada razrađena je ocjena stanja u hrvatskom gospodarstvu i analiziran razvoj u razdoblju 1991. - 1998. godine s osobitim naglaskom na hrvatskoj prerađivačkoj industriji. Riječ je o industriji kao bitnoj sastavnici ukupne gospodarstvene aktivnosti i njezinim temeljnim obilježjima. Uspoređuju se dosadašnji trendovi u razvoju industrije, njezinom značaju u stvaranju bruto domaćeg proizvoda, te indentificiraju temeljni uzroci i problemi u njezinom dosadašnjem razvoju. Razvojni trendovi hrvatske prerađivačke industrije sagledavaju se u usporedbi sa sličnim procesima u zemljma tranizicije. Temeljno opredjeljenje je u naglašavanju važnosti industrijske politike u novim uvjetima globalizacije, liberalizacije i normizacije gospodarstvenog ponašanja. Drugi dio ovoga rada sadrži razradu analitičkih polazišta za utvrđivanje temeljnih smjernica i načela industrijske politike. Pritom se osobita pozornost posvećuje obilježjima hrvatske prerađivačke industrije i analizi temeljnih čimbenika tržišne razmjene, te analizi raspoloživih resursa u procesu formiranja ponude. Primjenjuje se mikroekonomski analitički instrumentarij, utvrđuju prednosti i nedostaci, te mjerljivost čimbenika razvoja. Ustraje se na utvrđivanju optimuma razmjene u uvjetima realne konkurentnosti, tj. otvorenog gospodarstva. Pragmatička usmjerenost cjelokupnog istraživanja polazi od utvrđenih koraka u analizi i smjernica, tj. politika i mjera. Temeljem analize postojećeg stanja, ocjene razvojnih mogućnosti i sposobnosti ukazuje se na potrebu odabira razvojnih prilika, da bi se slijedom toga utvrdile smjernice. Analitička polazišta sadrže svoju prostornu i vremensku komponentu. One se ističu, ne samo kao formalna, analitička raščlamba, već praktično usmjerenje u sagledavanju razine analize i dinamičkog rasporeda aktivnosti u primjeni načela, smjernica, politika i mjera industrijske politike kao cjeline. Izrijekom se ustraje na temeljnoj smjernici hrvatske prerađivačke industrije, a to je izvozna orijentacija. Takvo usmjerenje samo po sebi podrazumijeva određeni skup izvedbenih aktivnosti. Sve su one određene realnim čimbenicima moguće razmjene sa svijetom. Pritom se pojašnjava odnos razmjene kao odnos ponude i potražnje hrvatske prerađivačke industrije, tj. pragamtični odgovor na pitanje, što hrvatska prerađivačka industrija nudi, a što traži. Temeljno usmjerenje na povećanje izvoza hrvatske prerađivačke industrije može se uzeti i kao dugoročni cilj razvoja, pa se tome cilju prilagođavaju načela, smjernice, politike i mjere. Skup od deset načela polazište je za utvrđivanje okvira praktičnih aktivnosti. Njihova obilježja i važnost, te međuovisnost u primjeni generira niz smjernica koje obrazlažu zašto, kamo i u kojem vremenu se neko od načela, a kasnije i politika primjenjuju. Ustraje se na kombinacijama načela, smjernica, politika i mjera, budući da samo jedna od njih ne može udovoljiti potrebama strukturnih prilagodbi, a u nizu prilika se mogu i međusobno alternirati s manjim negativnim i većim pozitivnim učincima. Takav stav se naglašava i posebno obrazlaže u dijelu rada koji obrađuje izbor mjera industrijske politike. Premda pojmovno, sadržajno i praktično teško odvojivi načela, smjernice, politike i mjere nastoje se dovesti u sklad, pa se u izvedbenom pogledu predlaže njihovo povezivanje s pojašnjenjem značajki i mogućeg povezivanja u primjeni. U sklopu tranzicijskih aktivnosti osobita pozornost se posvećuje programu privatizacije, smanjenju utjecaja države u upravljanju tvrtkama, te jačanju tržišnih mehanizama u procesu restrukturiranja prerađivačke industrije, vodeći pritom brigu o njezinim konkurentskim sposobnostima. Utvrđivanje načela industrijske politike temeljni je korak u dogradnji dugoročne gospodarske politike s ciljem zadovoljavanja brojnih potreba privatnog i javnog sektora. Namjera je omogućiti jačanje konkurentske sposobnosti izvozno orijentirane prerađivačke industrije. Takvo usmjerenje ostvarivo je samo ukoliko se identificiraju i omoguće najpovoljnije kombinacije proizvoda, industrijskih procesa i tržišta. U tome se osobit naglasak stavlja na međusobno usklađen skup varijabli i okvira koji bitno djeluju na konkurentnost, primjerice, produktivnost rada i kapitala, troškove infrastrukture i transportne mogućnosti, te kreditno - monetarni sustav, porezni sustav, carinski sustav i drugo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA