Naslov
Razumijevanje u osoba s afazijom
(COMPREGENSION IN PERSONS WITH APHASIA)

Autori
Breko, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski

Mjesto
Zagreb

Datum
13.03

Godina
2012

Stranica
44

Mentor
Prizl Jakovac, Tatjana

Ključne riječi
afazija; auditivno razumijevanje; razumijevanje pročitanog
(aphasia; auditory comprehension; reading comprehension)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je ispitati odgovara li postignuće na Token testu postignućima na podtestu razumijevanja koji je preuzet iz Aachen Aphasia Testa i prilagođen na hrvatski jezik u svrhu ovog istraživanja. Također, cilj je bio i utvrditi odgovaraju li postignuća na zadacima razumijevanja pročitanog postignućima na zadacima auditivnog razumijevanja te odgovaraju li postignuća na zadacima razumijevanja riječi zadacima razumijevanja rečenica na istoimenom testu. Posljednja dva cilja bila su usmjerena na usporedbu razumijevanja riječi i rečenica unutar svake pojedinačne podkomponente AAT, odnosno unutar auditivnog razumijevanja te razumijevanja pročitanog. Uzorak ispitanika obuhvaća 11 osoba s afazijom, od čega 4 korisnika Logopedskog kabineta Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te 7 osoba koje su se nalazile na rehabilitaciji u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice. Ispitanici su bili starosti od 38 do 78 godina. Rezultati govore u prilog tome da i Token test i podtest razumijevanja Aachen Aphasia Testa jednako pružaju uvid u stupanj teškoća razumijevanja ispitanika. Osim toga rezultati su pokazali kako su ispitanici bili uspješniji na zadacima auditivnog razumijevanja nego na zadacima razumijevanja pročitanog te kako je stupanj oštećenja veći kod razumijevanja rečenica nego kod razumijevanj riječi. Veći stupanj oštećenja razumijevanja prisutan je i kod auditivnog razumijevanja rečenica u odnosu na riječi. Međutim ispitanici su bili jednako uspješni u zadacima razumijevanja pročitanih riječi i pročitanih rečenica. Takvi rezultati mogu se pripisati premalom uzorku ispitanika. Potrebno provesti još mnogo istraživanja u hrvatskom jeziku kako bi se što bolje stekao uvid u način razumijevanja i teškoće koje se javljaju kod osoba s afazijom. Sva ta istraživanja mogu doprinijeti razvoju i standardizaciji testa za dijagnosticiranje afazija za hrvatski jezik. Jer dobra dijagnoza je temelj svake terpije, a dobra terapija put prema bržem i boljem oporavku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA