Pregled bibliografske jedinice broj: 681822
Gradnja zgrade fizike Filozofskog fakulteta na Marulićevu trgu, 1927.-1929.
Gradnja zgrade fizike Filozofskog fakulteta na Marulićevu trgu, 1927.-1929. // Stanko Hondl (1873.-1971.). Život i djelo. / Paušek-Baždar, Snježana ; Ilakovac, Ksenofont (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2014. str. 61-82 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 681822 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gradnja zgrade fizike Filozofskog fakulteta na Marulićevu trgu, 1927.-1929.
(The Construction of the Physics Building on Marulic Square, 1927-1929)
Autori
Muraj, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Stanko Hondl (1873.-1971.). Život i djelo.
/ Paušek-Baždar, Snježana ; Ilakovac, Ksenofont - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2014, 61-82
ISBN
978-953-347-015-3
Skup
Znanstveni skup u povodu 140. obljetnice rođenja akademika Stanka Hondla (1873.-1971.)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2013
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
zgrada fizike ; arhitekt Egon Steinmann ; trg Marka Marulića ; Zagreb
(Physics building ; architect Egon Steinmann ; Marko Marulic square ; Zagreb)
Sažetak
Zgrada fizike nalazi se u samom središtu grada, na Trgu Marka Marulića (tada Trg Ivana Mažuranića), jednom od osam reprezentativnih perivojnih trgova "Zelene potkove" Donjega grada. Trg je definiran i oblikovan prije Prvoga svjetskoga rata izgradnjom Sveučilišne knjižnice prema projektu Rudolfa Lubynskog (1911. - 1913.) u njegovu južnom dijelu i simetričnom postavom dvije sveučilišne zgrade (kemije i fizike) u sjevernom dijelu trga. Tako je položaj i izgled Fizikalnoga zavoda u sjeverozapadnom dijelu Marulićeva trga, određen gradnjom Kemijskoga zavoda u sjeveroistočnom dijelu prema projektu Vjekoslava Bastla 1913. godine. Novogradnja fizike popunila je praznu parcelu, a nacrte je 1926./27. ponovo izradio Egon Steinmann, koji se potpuno prilagodio zatečenom stanju, primijenivši definirane urbanističke uvjete i ugovorene komisijske programe. Navedeni međuodnos dviju zgrada utjecao je na stvaranje građevine monumentalne u izrazu, s upotrebom klasičnih elemenata arhitektonske ekspresije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam