Naslov
Crvenofiguralni riton oblika glave ovna iz zbirke grčkih faza Arheološkog muzeja u Zagrebu
(A red-figure rhyton in the form of a ram's head from the collection of Greek vases of the Archaeological Museum in Zagreb)

Autori
Rendić-Miočević, Ante

Izvornik
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (0350-7165) 49 (2011); 65-75

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
crvenofiguralni riton s glavom ovna; orijentalna odjeća; zbirka Nugent
(red-figured rhyton in the form of a ram’s head; oriental dress; Nugent Collection)

Sažetak
U zagrebačkom Arheološkome muzeju pohranjena je zbirka od više od 1500 grčkih vaza koje su većinom otkupljene iz dva izvora, zbirke grofa Lavala Nugenta koja je prethodno bila pohranjena u njegovu utvrđenom gradu na riječkom Trsatu te zbirke obitelji Radovan iz Zagreba. Dio te građe u pojedinim tematskim cjelinama objavljivan je u različitim prigodama, ali je zanimljivo da je u dosadašnjim objavama izostao zanimljiv primjerak fragmentarnog crvenofiguralnog ritona koji je iz Nugentove zbirke, a potječe iz južne Italije. Premda je često bio izlagan, a nalazi se i u aktualnom stalnom izložbenom postavu grčkih vaza, nitko ga nije temeljito analizirao i obradio, a samo usputno u dva se navrata na njega kratko osvrnuo Herbert Hoffmann, svrstavši ga u skupinu »savinutih« (»zakrivljenih«) ritona, odnosno ritona s glavom i uspravljenim peharom: on ga je usporedio sa znatno bolje očuvanim ritonom iz Salerna, smatrajući da su oba koristila isti kalup. Zagrebački riton u osnovi je dvobojan: djelomice je premazan crnim firnisom, dok su preostali dijelovi u boji okera. Glava ovna sadrži plastično oblikovane karakteristične detalje, dok je vanjska površina pehara oslikana figuralnim i ornamentalnim motivima, likom mladića u orijentalnoj obući i odjeći (usko pripijene šarene hlače i plašt) te ženskim likom (Nike?) kojemu haljina seže do tla, a na nekoliko mjesta pojavljuju se i geometrizirani i vrlo stilizirani florealni dekorativni motivi. Figuralni sadržaj s navedenim likovima zbog fragmentarnosti je teško pouzdano determinirati. Važno je, također, naglasiti da riton nema probušeno dno. Prihvatljivim se čini datiranje ritona u vrijeme koje su prethodno predočili K. Schefold i H. Hoffmann, rano 4., a možda i kasno 5. st. pr. Kr.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA