Naslov
Osmanski korijeni Gospića: nahija Novi u XVI. i XVII. stioljeću
(The Ottoman roots of the town of Gospić: nahiyah Novi in the sixteenth and seventeenth centuries)

Autori
Šarić, Marko

Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 42 (2012); 215-248

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Gopsić; Osmansko Carestvo; krajiška društva; rani novi vijek; Lika; Tromeđa
(Gospić; Ottoman Empire; border society; early modern age; Lika;)

Sažetak
Autor razmatra povijest Gospića u osmanskom razdoblju (XVI. i XVII. stoljeće) u sklopu nekoliko problemskih cjelina. Opći geopolitički, socioekonomski, etnokulturni i demografski procesi promatrani su u kontekstu pograničnih osmanskih nahija Lika (popisi iz 1528.-30. iz 1550.) i Novi (popisi iz 1574. i 1604.) u čijem se sastavu nalazilo današnje područje grada. Posebna pozornost posvećena je utvrdi i varoši Novi kao vojnom uporištu i lokalnom upravnom središtu. Drugi problemski sklop odnosi se na pitanje prostornih i funkcionalnih struktura naselja koje osmanski izvori iz XVI. i početka XVII. stoljeća navode kao „Gospojino selo“, odnosno „mezru Gospić“, te se dotiče problema porijekla imena i ubikacije. Polazeći od analize osmanskih katastarskih popisa, problematizirani su različiti aspekti povijesnog razvoja i transformacije gospićkog prostora. Premda područje oko donjeg toka Novčice nije bilo žarište naseljenosti, osmanske su krajiške strukture prepoznale stratešku vrijednost toga prostora. Gospić je tako, zahvaljujući povoljnom prirodnom položaju, tijekom XVII. stoljeća postupno postao sve značajniji čimbenik na osmanskoj krajini u Lici o čemu izravno svjedoče i fortifikacijski objekti koje možemo smatrati svojevrsnim pretečama grada (Senkovića kula, Alića kula, vjerojatno i palanka). Ti su objekti u promijenjenim povijesnim okolnostima u XVIII. stoljeću i anticipirali urbani razvoj Gospića.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA