Naslov
Vrednovanje utjecaja knjižnice na ruralnu otočnu zajednicu
(Library impact measurement on the rural island community)

Autori
Dragija Ivanović, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za informacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
06.07

Godina
2012

Stranica
294

Mentor
Aparac-Jelušić, Tatjana

Neposredni voditelj
Badurina, Boris

Ključne riječi
narodna knjižnica; ruralne knjižnice; otočke knjižnice; vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu
(public libraries; rural libraris; library impact on the community)

Sažetak
Tema je ovog rada vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu na primjeru otočkih ruralnih zajednica u mjestima Sali i Kolan. Rad je podijeljen u četiri cjeline – prva cjelina bavi se teorijskim i metodološkim ishodištima za proučavanje uloge narodne knjižnice u zajednici, drugi se bavi vrednovanjem utjecaja knjižnice na zajednicu, treći promišljanjem o ulozi i utjecaju narodnih knjižnica u ruralnim i ruralnim otočkim zajednicama, a u četvrtom su predstavljeni rezultati istraživanja utjecaja narodnih knjižnica na ruralna otočka mjesta. U prvoj cjelini, uloga narodnih knjižnica u zajednici analizirana je na temelju teorijskih promišljanja o ulozi narodne knjižnice u društvu i pozicije narodnih knjižnice u strateškim dokumentima. Narodna knjižnica jedna je od važnijih institucija koja djeluju u zajednici i upravo zbog te uloge narodna knjižnica je analizirana kao javni prostor, knjižnica kao dio zajednica i osnovne djelatnosti koje osigurava korisnicima i potencijalnim korisnicima. Kroz prvo poglavlja ukazalo se na veliki potencijal narodne knjižnice i smjer razvoja narodnog knjižničarstva. Posebno je naglašena inkluzivna uloga knjižnice u društvu. Druga cjelina posvećena je vrednovanju utjecaja knjižnice. Posebna pozornost posvećena je terminologiji i važnosti određenja termina 'ishod' i 'utjecaj'. Predstavljena je tipologija utjecaja knjižnice na zajednicu kroz niz primjera koji su nastali na temelju teorijskih promišljanja ili istraživačkih projekata. Drugo poglavlje ukazalo je na mogućnosti i potrebu vrednovanja utjecaja knjižnice na zajednicu i omogućilo uvid u metodologiju koja se koristila u predstavljenim istraživanjima. Ta metodologija korištena je za izgradnju istraživačkog okvira za istraživanje utjecaja knjižnice u Salima i Kolanu. U drugome je poglavlju naglašena je važnost korištenja kvalitativne metodologije u istraživanjima utjecaja na zajednicu. S obzirom da je zadaća i uloga knjižnice uvelike određena zajednicom u kojoj djeluje u trećoj cjelini opisane su karakteristike ruralnih zajednica, otoka i ruralnih knjižnica. Karakteristike otočnih ruralnih zajednica kao što su naročit tip socijalne solidarnosti i kontrole, osebujnost tradicijske kulture, svjetonazora i sustava vrijednosti u korelaciji su s odgovornom ulogom narodne knjižnice u takvim zajednicama. One su često jedini kulturni centri, mjesta susreta, informacijski centri i prvi partneri obrazovnih institucija. Poslovanje knjižnica u takvim mjestima određeno je financijskom snagom mjesta, kvalitetama i znanju knjižničara i prepoznatljivošću programa prilagođenih otočkom habitusu. U četvrtoj cjelini predstavljeni su rezultati istraživanja utjecaja knjižnice na zajednicu koje je provedeno u otočkim mjestima Sali i Kolan. Središnji interes ove studije bio je spoznati vezu između zajednice i knjižnice i istražiti kakav utjecaj knjižnica ima na zajednicu. Kao istraživačka strategija korištena je studija slučaja a istraživački alati su bili analiza dokumenata, intervjui, fokusne grupe i upitnik. Koristila se 'mješovita metoda' jer je u literaturi upravo ta metoda preporučena za istraživanje otočnih zajednica. Također, istražila se i primjerenost modela za vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu. Istraživanjem su obuhvaćene sljedeće kategorije ispitanika: eksperti iz područja narodnog knjižničarstva, donositelji odluka na lokalnom, županijskom i nacionalnom nivou i lokalno stanovništvo. Rezultati istraživanja potvrdili su hipoteze istraživanja i dali odgovore na postavljena istraživačka pitanja: koja je uloga knjižnice u životu ruralne otočne zajednice ; utječu li specifičnosti otočne zajednice i na specifičnost knjižničnog poslovanja i upravljanja te pružanja usluga na otoku ; na koji način knjižnice sudjeluju u kulturnom životu zajednice ; jesu li dosadašnji načini prikupljanja podataka o upravljanju knjižnicama donositeljima odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini mogli pomoći pri utvrđivanju uloge knjižnice u tim zajednicama, i načina njezina financiranja te koje su primjerene metode i modeli za vrednovanje utjecaja knjižnice na zajednicu. Rezultati istraživanja pokazali su da su knjižnice u Salima i Kolanu prepoznate kao važne institucije u zajednici i da knjižnica doprinosi zajednici koja se očituje kao percepcija mjesto zajedništva i mjesta na kojem se odvija socijalna interakcija. Otoci kao specifična odredišta imaju otežan pristup kvalitetnijim i bogatijim kulturno- obrazovnim sadržajima pa je knjižnica oaza u kulturnoj ponudi otoka ali i jedini javni prostor kojeg lokalno stanovništvo može nesmetano koristiti. Najvjerniji korisnici knjižnica u oba mjesta su djeca i mladi pa je većina usluga usmjerena upravo tim dobnim skupinama. Donositelji odluka i eksperti nisu suglasni oko mogućeg koncepta razvoja otočkih i ruralnih knjižnica. Njihove odluke temelje se na osnovnim statističkim podacima o poslovanju knjižnice te istraživanja o utjecaju knjižnice na zajednicu ne prepoznaju kao nužan preduvjet za kategorizaciju knjižnica i jedan od kriterija za dodjelu sredstava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA