Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 681057

Čitanje i pisanje za razumijevanje: postižemo li svrhu?


Lenček, Mirjana
Čitanje i pisanje za razumijevanje: postižemo li svrhu? // 1. državni skup logopeda u odgoju i obrazovanju
Opatija, Hrvatska, 2013. (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)


CROSBI ID: 681057 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Čitanje i pisanje za razumijevanje: postižemo li svrhu?
(Reading and writing for development of comprehension)

Autori
Lenček, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
1. državni skup logopeda u odgoju i obrazovanju

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.10.2013. - 11.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
čitanje; pisanje; disleksija
(reading; writing; dyslexia)

Sažetak
Povijest istraživanja čitanja pokazuje dvojbe o važnosti promatranja aspekata ove složene vještine: glavne nedoumice dugo su vremena bile usmjerene na odgovore je li glavni izazov izgovoriti napisane riječi ili je to oblikovanje mentalnih predodžbi o informacijama predstavljenima tim riječima. RAND Reading Study Group (prema Snow i Polselli Sweet, 2003) daje doprinos shvaćanju vrijednosti sastavnica čitanja određujući razumijevanje čitanja kao proces istovremenog izdvajanja i konstruiranja značenja. Ovom jednostavnom „formulacijom“ zapravo postavljaju osnove istovrijednosti sastavnica čitanja na način njihove uzajamne povezanosti i nedjeljivosti. Točno pretvaranje pisanog u glasovno ostvarenje (izdvajanje) i istovremeno oblikovanje predodžbe o informaciji koja je predstavljena pisanim, a što je temelj kasnijem građenju novih značenja i integraciji novog sa starim informacijama (konstruiranje značenja) nezaobilazni su dijelovi za procjenu/dijagnostiku vještine čitanja. Razumijevanje kao proces unutar čitanja čine tri elementa: čitatelj, tekst koji treba razumjeti, aktivnosti čiji je dio i razumijevanje, a sva tri se javljaju unutar određenog sociokulturnog konteksta koji značajno može promijeniti shvaćanja o ishodima razumijevanja. Čitatelj donosi određene kapacitete, vještine, znanja i iskustvo kojim sudjeluje u samom aktu čitanja. Kod urednih čitatelja „omjer“ i uključenost vještina, znanja o tekstu, strategije na koje se oslanja za razumijevanje teksta, pokazuje prema nizu istraživanja (Reid, 2011 ; Edmonds i sur., 2009) drugačije odrednice nego što je to kod osoba s teškoćama čitanja ili disleksijom. Tekst može biti pisan/tiskan ili elektronički: razlike okružja tzv. zatvorenih sustava (npr. knjiga) i otvorenih (npr. Internet) mijenjaju perspektivu za razumijevanje i njegovu uporabu za stvaranje novih predodžbi o tekstu. Odabir vrste teksta bitno može odrediti ishode njegova razumijevanja. Aktivnosti uključuju jednu ili više namjera zadatka, postupke za obradu teksta i ishode nekih obavljenih aktivnosti i sve se pojavljuju u određenom kontekstu. Početna namjera čitanja može se mijenjati kako čitatelj „prolazi“ kroz materijal za čitanje. Obrada uključuje aktivnosti dekodiranja, više razine jezične i posebno semantičke obrade i samopromatranje pri razumijevanju. Neprepoznavanje i neodjeljivanje vrednovanja aktivnosti u postupcima procjene razumijevanja, posebno kod postojanja bilo kakvih teškoća, a naročito disleksije, može imati za posljedicu pogrešne postupke za poticanje razumijevanja, odnosno neodgovarajuće terapijske postupke. U svim ovim procesima vrijednost sociokulturnog konteksta ne smije biti zanemarena: taj je kontekst onaj koji je temeljno polazište za razmišljanje čitatelja o sebi dok čita (jesam li dobro ili loše ovladao čitanjem, je li čitanje uopće potrebno ili ne…), koji određuje vrijednost teksta (adolescentima su stripovi važniji nego odraslim osobama, djevojkama su draži romantične novele nego mladićima…) i mijenja aspekt procjene aktivnosti u koje je razumijevanje uključeno (poput razlikovanja samostalnog čitanja ili čitanja u grupi, obilježavanja knjiga/„šara“ li se po njima ili su one vrijednost i slično). U logopedskoj praksi nerijetko je svrha rada upravo poboljšanje razumijevanja, posebno kod djece s teškoćama čitanja i pisanja, djece s disleksijom, ali i djece s drugim teškoćama. Za kvalitetan rad u ovome području potrebno je i poznavanje teorijskih odrednica strukture ovoga složenoga procesa kao i uvažavanje dosega stručnoga rada usmjerenoga na strategije za poboljšanje razumijevanja. Stoga će svrha izlaganja biti povezivanje upravo navedenih sastavnica i korištenje istih za planiranje logopedskoga rada.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Mirjana Lenček (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Lenček, Mirjana
Čitanje i pisanje za razumijevanje: postižemo li svrhu? // 1. državni skup logopeda u odgoju i obrazovanju
Opatija, Hrvatska, 2013. (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
Lenček, M. (2013) Čitanje i pisanje za razumijevanje: postižemo li svrhu?. U: 1. državni skup logopeda u odgoju i obrazovanju.
@article{article, author = {Len\v{c}ek, Mirjana}, year = {2013}, keywords = {\v{c}itanje, pisanje, disleksija}, title = {\v{C}itanje i pisanje za razumijevanje: posti\v{z}emo li svrhu?}, keyword = {\v{c}itanje, pisanje, disleksija}, publisherplace = {Opatija, Hrvatska} }
@article{article, author = {Len\v{c}ek, Mirjana}, year = {2013}, keywords = {reading, writing, dyslexia}, title = {Reading and writing for development of comprehension}, keyword = {reading, writing, dyslexia}, publisherplace = {Opatija, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font