Pregled bibliografske jedinice broj: 680997
Kršnjavi i organizirano kućno rukotvorstvo u Hrvatskoj: lepoglavsko čipkarstvo
Kršnjavi i organizirano kućno rukotvorstvo u Hrvatskoj: lepoglavsko čipkarstvo // Zbornik radova / Mance, Ivana ; Matijević, Zlatko (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti ; Hrvatski institut za povijest, 2015. str. 279-292 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 680997 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kršnjavi i organizirano kućno rukotvorstvo
u Hrvatskoj: lepoglavsko čipkarstvo
(Kršnjavi and House industry in Croatia: Lepoglava
lacemaking)
Autori
Petrović Leš, Tihana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova
/ Mance, Ivana ; Matijević, Zlatko - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Hrvatski institut za povijest, 2015, 279-292
ISBN
978-953-7840-46-4
Skup
Znanstveni skup Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21-23.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Iso Kršnjavi ; organizirano kućno rukotvorstvo ; škole ; Središnji čipkarski tečaj u Beču ; Lepoglava ; čipkarstvo
(Iso Kršnjavi ; house industry ; schools ; Central Lacemaking course in Vienna ; Lepoglava ; lacemaking)
Sažetak
Početkom devedesetih godina 20. stoljeća Iso Kršnjavi uvršten je i u povjesnicu hrvatske etnologije. Kršnjavi je sakupljao etnografsku terensku građu i predmete, organizirao izložbe, spašavao graditeljsku baštinu, poticao čitav niz suradnika, učitelja i svećenika na sakupljanje i čuvanje etnografske baštine, a u svoja predavanja na Sveučilištu uključivao etnografske podatke. Utvrđeno je da je Kršnjavi preteča hrvatske etnološke znanosti jer je razmišljao kao etnolog, koristeći u radu znanstvene metode. Danas se istražuje i analizira uloga Ise Kršnjavoga u razvoju organiziranoga kućnog rukotvorstva u Hrvatskoj. Radi se o fenomenu poznatom u srednjoeuropskim zemljama. Organizirano kućno rukotvorstvo, kućna ili narodna industrija, razvijalo se i u Hrvatskoj, osobito u zadnjoj četvrtini 19. stoljeća. Organiziranje kućnoga rukotvorstva imalo je prvenstveno ekonomsku i političku, a zatim i umjetničku i kulturnu ulogu. Svrha je izlaganja prikazati doprinos Kršnjavoga u teorijskim i praktičnim djelatnostima oko razvoja organiziranoga rukotvorstva u različitim regijama sjeverne Hrvatske, ali i njegov angažman na stvaranju ustanova i udruga koje su brinule za organizaciju i provedbu kućnoga rukotvorstva. Na dvama primjerima, lepoglavskog čipkarstva i ukrašavanja tikvica u Slavoniji, pokazat će se kako je Kršnjavi odabirao, izlučivao i preoblikovao etnografsku baštinu te konstruirao hrvatski kulturni identitet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-130-1300855-3477 - Hrvatska etnografska baština u kontekstu kulturnih politika (Petrović Leš, Tihana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Tihana Petrović Leš
(autor)