Pregled bibliografske jedinice broj: 68098
Proizvodno-potrošne bilance poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj
Proizvodno-potrošne bilance poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, 2000. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 68098 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Proizvodno-potrošne bilance poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj
(Production-consumption balance-sheets of agricultural products in Croatia)
Autori
Kovačić, Damir ; Grgić, Ivo ; Tratnik, Miroslav
Izvornik
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2000
Ključne riječi
poljoprivredna proizvodnja; uvoz; izvoz; struktura proizvodnje; proizvođačke cijene
(agriculture production; export; import; structure of production; producer prices)
Sažetak
Cilj Studije je utvrditi globalne okvire za osmišljavanje i provođenje mjera državne potpore u hrvatskoj poljoprivredi. Iz temeljnog cilja proizašle su slijedeće istraživačke zadaće:
 ustvrditi samodostatnost Republike Hrvatske za najvažnije poljoprivredne proizvode i proizvode prvog stupnja prerade (šećer, vino, biljna ulja i mliječne prerađevine) na temelju proizvodno-potrošnih bilanci;
 izračun potreba Republike Hrvatske za najvažnijim poljoprivrednim proizvodima i proizvodima prvog stupnja prerade;
 odrediti dohodovni potencijal hrvatskog tržišta poljoprivrednih proizvoda;
 predložiti strateške preporuke za određivanje razine, strukture i oblika potpore poljoprivrednoj proizvodnji;
 dati analitički prikaz količine i vrijednosti poljoprivredne proizvodnje;
 ustvrditi promjene u mjesečnom prometu i kolebanju cijena za glavne poljoprivredne proizvode.
Analiza samodostatnosti pokazuje da je Hrvatska danas manjkava sa svim vrstama poljoprivrednih proizvoda, posebice svim vrstama mesa osim peradskog, mlijekom, povrćem i kontinentalnim voćem te šećerom. Posljednjih godina smanjen je samo manjak biljnih ulja zbog povećanja domaće proizvodnje uljarica. Hrvatska je u suvišku sa peradskim mesom, kukuruzom, vinom, mandarinkama i pšenicom.
Analiza vanjsko-trgovinske razmjene pokazala je veliki manjak Hrvatske kod većine poljoprivredno-prehranbenih proizvoda. U razdoblju od 1996. do 1999. godine vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bila je negativna, a najveći manjak je dostignut godine 1997. i to od 455 milijuna američkih dolara. U zadnje dvije godine promatranog razdoblja smanjuje se uvoz i izvoz promatranih proizvoda s tim da je smanjenje uvoza puno brže, pa je došlo i do značajnog smanjenja vanjskotrgovinskog manjka godine 1999. na 275 milijuna američkih dolara. Srazmjerno promatrano, manjak Hrvatske u razmjeni poljoprivredno prehrambenih proizvoda je 73 US $ po stanovniku godišnje. To je tek nešto više od prosjeka za EU koji iznosi 71 US $ per capita te znatno je manji od velikih svjetskih uvoznika hrane.
Uključenje Hrvatske u makroekonomske integracije traži da se postojeća politika potpore mora u budućnosti mijenjati u smjeru dohodovnijih programa kao što su:
 izvozni programi;
 programi prerade i prodaje poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu;
 marketing programi;
 neopoljoprivredni programi (seoski turizam, obrt, kućna radinost i slično).
Tijekom analiziranog razdoblja postoje predvidljive promjene proizvođačkih cijena kao i razine prometa glavnih poljoprivrednih proizvoda što je bitno za agrarnu te poglavito cjenovnu politiku Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)