Naslov
Otok s četiri imena – Kornat u ispravama srednjega i novog vijeka
(The island with four names - Kornati in the documents of the Middle Ages and the Modern Age)

Autori
Juran, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Toponimija kornatskog otočja

Urednik/ci
Skračić, Vladimir

Izdavač
Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2013

Raspon stranica
447-457

ISBN
978-953-331-039-8

Ključne riječi
Kornati, toponimija, arhivski izvori
(Kornati, toponymy, archive documents)

Sažetak
U razdoblju od 14. do 18. stoljeća današnji je otok Kornat nosio četiri različita imena: Kornat (Incoronata, Coronata, Cornata), Otok Svete Marije (Insula Sancte Marie, Stomorin Otoch), Toreta i Opat. Najstarije potvrde upućuju na srednjovjekovnu dvoimenost otoka: dok je na pomorskim kartama 14. i 15. stoljeća zapisivan u različitim inačicama (Encorona, Encoronata, Incorona, Lincoronata…), u istodobnim je dokumentima zadarske administracije bio poznat pod inačicama imena Otok Svete Marije. Prema prostornim kontekstima u kojima se toponim Kornat javlja u pisanim i kartografskim vrelima, zaključuje se da je njegovo geografsko ishodište vrh Opat, na kojemu je kamena litica – Kruna od Opata – latinizirano/romanizirano u Incoronata. Važnost Opata u sustavu istočnojadranske terestričke navigacije pokazala se i u tome što su šibenski ribari Kornat zvali upravo – Opatom. Otok Svete Marije i Toreta, imena koja su stoljećima rabili službenici i pripadnici zadarske komune, naposljetku su, u srazu s Kornatom, izgubila svoje mjesto u toponimiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA