Naslov
Petrološke osobitosti sedimentnih stijena izvora rijeke Ljute
(Petrological specifications of sedimentary rocks of river Ljuta source)

Autori
Mileusnić, Maro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.09

Godina
2013

Stranica
31

Mentor
Aljinović, Dunja

Ključne riječi
slabo vodopropusne naslage; trijaski dolomiti; pukotinski sistemi
(low porosity sediments; Triassic dolomites; fracture systems)

Sažetak
U završnom radu analizirana su petrografska svojstva sedimentnih stijena izvorišta pitke vode rijeke Ljute na području općine Konavle te utjecaj tih svojstava na hidrogeološke karakteristike samog izvora. Na samom izvoru u kontaktu se nalaze slabo vodopropusne karbonatne stijene trijaske starosti i u cjelini vodonepropusne stijene fliša (E, Ol). Stijene gornjeg trijasa zastupljene su dolomitima reprezentiranim s tri uzorka: LJT1 predstavlja sekundarno raspucani onkomikrit. Primarni vapnenac je dolomitiziran u svojoj ranodijagenetskoj fazi na što ukazuje mikrokristalasta struktura te dobro očuvani primarni sastojci od kojih se ističu obavijena zrna tipa onkoidni cijanoidi. Prisutnost makrokristalaste građe duž pukotina ukazuje na postanak pukotina u kasnodijagenetskoj fazi, koje su ispunjene sekundarnim makrokristalastim dolomitom subhedralne i euhedralne strukture. Zapunjavanje pukotina dolomitom u kasnodijagenetskoj fazi smanjilo je pukotinski porozitet. Zbog toga se gornjotrijaski dolomiti može smatrati slabo vodopropusnom stijenom.Uzorci LJT2 I LJT3 predstavljaju stromatolit, odnosno dolostromatolit. U njima je jasno uočljiva primarna građa gustih lamina uz dio tepee struktura. Tako gusta laminirana strukutra sukladna je svrstavanju ovih stijena u slabo vodopropusne. Unutar neformalne litostratigrafske jedinice eocenskoga fliša (E, Ol) utvrđeni su karakteristični tipovi sedimenata: kalcitični lapori, glinom bogati lapori do glinoviti vapnenci s glaukonitom. Međutim mikropetrografski je analiziran uzoraci pješčenjaka (LJE1, LJE2 i LJE3). Trijaski je dolomit okarakteriziran kao slabovodopropustan iz slijedećih razloga: 1) pukotinski sistemi koji su nastali kao produkt povećavanja poroziteta u prvoj fazi dolomitizacije potpuno su zapunjeni sekundarnim dolomitom u nekoj mlađoj fazi i 2) gustom mikrokristalastom strukturom dolostromatolita nije ostvareno dovoljno veliko povećanje poroznosti, koja bi bila dovoljna da stijena postane jače vodopropusna. Zbog dominantnog prisustva kalcitičnih lapora, glinom bogatih lapora do glinovitih vapnenaca jedinica eocenskoga fliša prema prethodnim istraživanjima smatrla se u cjelini vodonepropusnom (Buljan i Prtoljan, 2006). Pješčenjaci koji su taloženi kao tanki proslojci u turbiditnim flišnim sekvencijama i predstavljaju propusne stijene, ne utječu svojim osobinama na to da jedinica bude jače propusna tj. jedinica fliša se u cijelosti može smatrati vodonepropusnom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA