Naslov
Evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja 2009. i 2010. godine u Hrvatskoj
(Evaluation of Active Labour Market Policies in 2009 and 2010 in the Republic of Croatia)

Autori
Matković, Teo ; Babić, Zdenko ; Vuga, Annamaria

Izvornik
Hrvatski zavod za zapošljavanje

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2011

Ključne riječi
aktivne politike zapošljavanja; evaluacija; propensity score matching; Hrvatska
(active labour market policies; evaluation propensity score matching; Croatia)

Sažetak
Ovo izvješće donosi evaluaciju učinka programa Aktivne politike zapošljavanja u ingerenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2009. i 2010. godine. Promatrani ishod kroz koji se evaluira učinak je vjerojatnost da se polaznik mjere nalazi u evidenciji HZZ-a kao nezaposlena osoba nakon što je mjera završila. Učinkovitost je analitički procijenjena korištenjem tehnike uparivanja (matching) ishoda polaznika i njima sličnih nezaposlenih osoba koje nisu sudjelovale u mjerama. Evaluacijom je obuhvaćeno pet mjera za koje je bilo moguće izraditi uparivanje: sufinanciranje zapošljavanja mladih bez radnog staža, dugotrajno nezaposlenih i starijih osoba, zatim programi financiranja obrazovanja za nepoznatog poslodavca te mjere (su)financiranja zapošljavanja u javnom radu. U evaluiranom razdoblju izdaci i obuhvat aktivnih politika zapošljavanja bili su u porastu, iako Hrvatska bitno zaostaje u financiranju APZ za europskim zemljama. Kvazieksperimentalni evaluacijski rezultati ne ukazuju na snažne efekte pohađanja programa za polaznike. Sufinanciranje zapošljavanja u bilo kojoj od evaluiranih mjera pokazuje pozitivan učinak unutar dvije godine od kraja sudjelovanja, iako se prednost smanjuje vremenom, a postoji vjerojatnost da je efekt precijenjen uslijed selekcije zapošljivijih sudionika od strane poslodavca. Mjera obrazovanja za nepoznatog poslodavca u prvoj godini po završetku smanjuje vjerojatnost izlaska iz nezaposlenosti, a polaznici unutar dvije godine nemaju ili imaju tek minimalno manju vjerojatnost nezaposlenosti nego što bi imali da se nisu obrazovali kroz mjeru. Međutim, mjere obrazovanja učinkovitije su kod osoba bez srednje škole, koje dolaze iz neaktivnosti i nisu izrazito dugo nezaposlene. Procjena efekta sudjelovanja u mjeri javnih radova ukazuje na povećani srednjoročni rizik nezaposlenosti za sudionike, što se dijelom može objasniti selekcijom najranjivijih u ove programe. Višu srednjoročnu vjerojatnost nezaposlenosti sudionika javnih radova u odnosu na slične osobe moguće je tumačiti i kao efekt aktivacije – naime da nisu sudjelovali u radovima oni bi (kao njima slični nesudionici) u značajnoj mjeri napustili nezaposlenost odlaskom u neaktivnost. Na kraju rada temeljem ovih rezultata procijenjena je efikasnost uloženih sredstava s obzirom na broj osoba koje nisu u nezaposlenosti uslijed participacije u mjerama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Sociologija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA