Pregled bibliografske jedinice broj: 679927
Milan Rešetar i tradicijski folklorni teatar u Dubrovniku
Milan Rešetar i tradicijski folklorni teatar u Dubrovniku // "Zbornik o Milanu Rešetaru - književnom kritičaru i filologu": zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, Beč, 25. rujna 2004., Dubrovnik 1. – 2. listopada 2004. / Maštrović, Tihomil (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005. str. 281-294 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 679927 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Milan Rešetar i tradicijski folklorni teatar u Dubrovniku
(Milan Rešetar and traditional folk theater in Dubrovnik)
Autori
Banov-Depope, Estela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
"Zbornik o Milanu Rešetaru - književnom kritičaru i filologu": zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, Beč, 25. rujna 2004., Dubrovnik 1. – 2. listopada 2004.
/ Maštrović, Tihomil - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005, 281-294
ISBN
953-6682-57-5
Skup
Međunarodni znanstveni skup o Milanu Rešetaru
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska; Beč, Austrija, 25.09.2004. - 02.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Milan Rešetar; pučka drama; folklorno kazalište; renesansa.
(Milan Rešetar; folk drama; folk theater; Renaissance.)
Sažetak
Milan Rešetar autor je niza rasprava o dramskoj književnosti u starom Dubrovniku. Baveći se dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća izvedbenim kontekstom autorskih drama, u svojim je radovima obrađivao i problematiku pučke teatrologije. Tako je potakao proučavanje suodnosa između dramske književnosti i tradicijskog folklornog dramskog izričaja. U Rešetarovu se opusu posebno izdvajaju dva članka koja se bave dubrovačkom poviješću i problematiziraju povijesna ishodišta i društveni kontekst prikazivanja drame u razdoblju renesanse: studija Stari dubrovački teatar objavljena 1923. u Narodnoj starini te kraći prilog Dubrovačka “Turica” tiskan u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena gdje navodi dokumente Malog vijeća s početka 15. stoljeća koji spominju Turicu kao dio ondašnje pokladne tradicije te istražuje etimologiju izraza. U radu će se nastojati smjestiti ove Rešetarove rasprave u kontekst ranijih i kasnijih studija o tradicijskim pokladnim dramskim igrama koje su u Dubrovniku izvođene uz svečanost sv. Vlaha.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija