Naslov
Neke značajke suvremene hrvatske municipalne heraldike
(Some Characteristics of the Modern Croatian Municipal Heraldry)

Autori
Heimer, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. – Sloboda

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.10.2012. - 05.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
heraldika; grb; Hrvatska; municipalni identitet; grb grada; usvajanje grba; dizajner grba; svetac zaštitnik
(heraldry; coat of arms; Croatia; municipal identity; civic coat of arms; adoption of arms; designer of arms; patron saint)

Sažetak
Rad ispituje aktualnost istraživanja suvremene hrvatske municipalne heraldike kao najznačajnijeg i najvećeg od tri područja tzv. žive heraldike (uz crkvenu i zmajsku heraldiku) koje se javljaju u Republici Hrvatskoj. U istraživanju grbova županija, gradova i općina u RH nailazi se na određene poteškoće zbog zakonskih ograničenja, dostupnosti primarnih izvora i za proučavanje važnih podataka koji su iz njih izostavljeni. Osim grbova koji su usvojeni i odobreni prema zakonskoj proceduri, pojavljuju se i grbovi koji se koriste mimo nje. Svojevrsni javni registar grbova županija, gradova i općina koji autor istražuje, održava i objavljuje u posljednjih 16 godina najveći je javno dostupni izvor podataka o tim grbovima. Otprilike četvrtina svih grbova temelji se na povijesnom uzoru (grbu, pečatu), dok kod gradskih grbova to iznosi oko polovice. Podatci koji u pravilu nisu zabilježeni u primarnim izvorima su imena dizajnera likovnih rješenja novih grbova, odnosno adaptacije povijesnih. Prema dostupnim podatcima za nešto više od polovice grbova, ističe se jedan autor za većinu njih, drugi tek u manjem postotku, a tek nekolicina autora ima više rješenja u pojedinoj županiji. Četrdesetak dizajnera izradilo je po jedan grb, a među njima su i imena poznatih likovnih umjetnika, grafičkih dizajnera i povjesničara. Na kraju, među suvremenim rješenjima velik je broj onih koji prikazuju svece zaštitnike grada/ općine, bilo ikonografskim prikazom lika pojedinog sveca ili prikazom njegovih atributa. Najčešći svetac koji se pojavljuje na grbovima je sv. Mihovil Arhanđel sa 15 primjera ikonografskog ili atributivnog prikaza, slijedi sv. Juraj sa 10 isključivo ikonografskih prikaza, Sv. Ivan Krstitelj sa 10 prikaza obje vrste te Sv. Pavao sa 10 prikaza koji su gotovo svi atributivni. U grbovima se pojavljuje 45 svetaca ili svetačkih skupina. I dok su prikazi svetaca tradicionalno uključeni u neke grbove, novi grbovi dvostruko češće sadrže svetačke prikaze. Kod novih općinskih grbova u odnosu na povijesne zamjetan je porast atributivnog prikaza, kod gradova je i dalje češći ikonografski pa je danas podjednak ukupan broj jednih i drugih, s gotovo četvrtinom grbova koji prikazuju svece.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest

POVEZANOST RADA