Naslov
Prostorna percepcija istočnojadranskih otoka u očima stranih putnika od XVI. do XVIII. stoljeća
(Islands in the Eastern Adriatic as Perceived by Foreign Travellers from XVIth to the XVIIIth Centuries)

Autori
Pavić, Milorad

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 54 (2012); 47-68

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
jadranski otoci; prostorna percepcija; geografsko-statistički opisi; putopisi; rani novi vijek
(the Adriatic islands; spatial perception; geographical and statistic descriptions; travel books; Early modern ages)

Sažetak
U ovom radu razmatra se viđenje otoka i otočnog prostora u očima stranih putnika tijekom ranog novog vijeka. Obradom brojnih izvora nastojalo se proniknuti u glavne razloge njihove, najčešće krive percepcije u onodobnim svjedočanstvima i ukazati na ključne momente u promjeni takvog viđenja. Može se kazati da je isprva to viđenje bilo pod utjecajem kasnosrednjovjekovnih portulana, ali i opterećeno naslijeđem iz antike posvjedočenim na brojnim kartama s konca 15. i prve polovice 16. stoljeća. Osjetan pomak u vjerodostojnijem percipiranju istočnojadranske obale i otoka dolazi od sredine 16. stoljeća kada nastaju brojna putopisna djela u kojima se opisuje spomenuti prostor, uz brojne kartografske prikaze koji su omogućili da se prikazani geografski objekti potvrđuju u plovidbenoj praksi i po potrebi korigiraju. Ipak, za osjetniji napredak u tom pravcu trebat će sačekati kraj 17. stoljeća kada dolazi do sustavnog prikupljanja što točnijih podataka s terena i prvih mjerničkih radova prvenstveno za potrebe karata, ali su te korigirane informacije vrlo brzo proširene i na tekstove geografskih djela. S druge strane, još uvijek postoje brojni autori koji nekritički preuzimaju informacije od svojih prethodnika. Važnu, ali ne i presudnu ulogu svakako je imao oblik otoka. Najvećim otocima smatrani su upravo oni najduži konkretno Hvar i Cres. Otok Cres doista i jest najveći, ali je zato otok Pag koji je površinom tek nešto manji i kraći od Hvara, redovno je predočavan znatno manjim. Taj podatak, uz minoriziranje veličine otoka Brača nužno pretpostavlja veliki utjecaj blizine glavnog plovidbenog pravca Jadranom na prostornu percepciju otoka. U nekim slučajevima iskrivljena slika izgleda otoka i njihovo namjerno krivo predočavanje na kartama uvjetovano je praktičnošću plovidbenog aspekta. Na ostvareni napredak u realnijem predočavanju i percepciji otoka koncem 17. i tijekom 18. stoljeća nesumnjivo su bili važni mjernički radovi koji su se poduzimali na određenim dijelovima jadranskog akvatorija. Njihovim usavršavanjem te drugačijim vrednovanjem i tretmanom površinskih oblika prostor otoka se počinje sagledavati u svojoj cjelini, omogućujući stvaranje realne slike o veličini otočnog prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA