Naslov
Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi
(The business decision-making model in the cow-calf production system according to the cost analysis)

Autori
Šakić Bobić, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.03

Godina
2013

Stranica
179

Mentor
Grgić, Zoran

Ključne riječi
krava-tele; tov; poslovno odlučivanje; tehnološko-ekonomski model
(cow-calf; fattening; business decision-making; technological-economical model)

Sažetak
Gledajući kroz povijest broj goveda je tijekom dugog razdoblja imao trend smanjivanja. Smanjivanje broja krava utjecalo je na smanjivanje domaće teladi za tov tako da se 60% nabavlja iz uvoza. Dodatni problem u tovu stvaraju visoke cijene stočne hrane i nedovoljne površine poljoprivrednog zemljišta na kojima bi se mogla proizvesti dovoljna količina jeftinije stočne hrane. Na području Republike Hrvatske postoji većina pretpostavki za proizvodnju goveđeg mesa u sustavu krava-tele na otvorenom: prirodni uvjeti, neiskorišteno zemljište, zainteresirani poljoprivrednici i tradicija uzgoja goveda. Podaci iz 2011. godine pokazuju da je u strukturi osnovnog stada najzastupljeniji Simental, koji je prema svojim karakteristikama vrlo pogodan za uzgoj u sustavu krava-tele, kao i u daljnjem tovu. Tržni proizvod farmi u sustavu krava-tele bila bi mlada junad nakon odbića, starosti 9-10 mjeseci, koja idu u prodaju neposredno s pašnjaka ili idu u tov na vlastitom gospodarstvu. Tov mlade junadi koja intenzivno raste je prema postojećim uvjetima na tržištu najprikladniji način proizvodnje goveđeg mesa. Ukupni tov junadi traje godinu dana, a prosječni dnevni prirast nakon faze privikavanja i odbića (35 dana) iznosi 1.200-1.300 g/dan. Ukupni prirast u tovu iznosi 420-445 kg tako da prosječna završna težina utovljenih bikova iznosi 525-550 kg. Ciljevi disertacije bili su izrada tehnološko-ekonomskog modela za kvantifikaciju ekonomskih pokazatelja kod proizvodnje sustavom krava-tele, te istraživanje ekonomske učinkovitosti proizvodnje teladi sustavom krava-tele s utvrđivanjem ograničavajućih čimbenika njegove primjene u uvjetima Republike Hrvatske. Model poslovnog odlučivanja je izrađen prema standardnoj DSS (decision support system) proceduri tako da su njime obuhvaćene varijable osnovnih i obrtnih sredstava, te prihoda i rashoda u govedarskoj proizvodnji sustava krava-tele s kapacitetima od 30 do 100 grla u osnovnom stadu. Ulazni podaci modela su tehnološki normativi suvremene proizvodnje, a izlazni podaci modela su ekonomski pokazatelji. U simulaciji su primijenjena odstupanja cijena inputa i outputa prema bazi podataka o našim gospodarskim prilikama i odnosima u EU od 2001. do 2010. godine. U radu su za potrebe troškovne analize i ocjenu tehnoloških parametara izrađeni i razvijeni deterministički tehnološko–ekonomski simulacijski modeli proizvodnje teladi sustavom krava-tele i daljnjeg tova. Razvijeni modeli predstavljaju tehnološko–ekonomske podloge za ocjenu ekonomske opravdanosti i financijske izvodljivosti ulaganja u tov, te ocjenu efikasnosti proizvodnje teladi sustavom krava-tele. U modelu su simulirani različiti scenariji s obzirom na masu teladi postignutu sustavom proizvodnje krava-tele, završnu masu tovljenika, cijene kupljene stočne hrane, te prodajne cijene teladi i tovljenika. Svaki parametar u modelu ima svoju minimalnu i maksimalnu vrijednost, te njihove kombinacije, a koji u konačnici utječu na ekonomsko-financijske pokazatelje. U svrhu istraživanja glavnih čimbenika proizvodnje teladi sustavom krava-tele izrađen je multipli regresijski model. Proces gradnje regresijskog modeliranja proizvodnje sustavom krava-tele započeo je ispitivanjem korelacijske povezanosti varijabli za koje se pretpostavlja da bi mogle imati utjecaja na proizvodnju teladi u sustavu krava-tele. Za objašnjavanje međusobne povezanosti promatranih varijabli korištena je faktorska analiza. Za analizirane veličine stada od 30, 60 i 100 grla veću važnost na ukupnu efikasnost poslovanja imala je ulazna masa teladi u tov, nego što je to prosječna prodajna cijena teladi i junadi. Prema veličini stada komercijalnu i razvojnu kategoriju predstavljaju oni s više od 60 grla u osnovnom stadu, odnosno nešto više od 19% proizvođača, budući da su prema ekonomskim proračunima u mogućnosti ostvariti zadovoljavajući dohodak od proizvodnje i upošljavanje jednog ili dva člana gospodarstva. Razvijeni tehnološko-ekonomski model pokazao se dobrom podrškom za određivanje svih parametara koji utječu na poslovno odlučivanje o ulasku ili neulasku u tov, pri čemu su kao glavni čimbenici ekonomike proizvodnje određeni cijena koštanja stočne hrane i prodajne cijene odbijene teladi i utovljene junadi. Odnos prodajnih cijena teladi kao ulazne varijable modela, te cijena stočne hrane i cijene utovljene junadi kao izlazne varijable modela određuje izravno ekonomiku proizvodnje u sustavu krava-tele i definira prag odluke o ulasku ili neulasku u tov. Prag odluke za stada veličine 30 grla je u prosječnim uvjetima kod odnosa cijena teladi i tovljenika 1, 25:1, 0. Za stado od 60 grla prag je 1, 35, a za stado od 100 grla je 1, 39. S porastom troškova, prag odluke se spušta na niži odnos prodajnih cijena teladi i junadi, što se ne u praksi ne događa. Istraživanjem je potvrđen visoki stupanj rizika za obiteljska gospodarstva s 30 grla u osnovnom stadu, dok je taj stupanj mali kako se povećava broj grla s najmanje istraživane razine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA