Naslov
Odnos pisca i vlasti u publicistici i feljtonistici Maksima Gor'koga i Mihaila Bulgakova (1917.-1924.)
(Writer and Power in Essays and Feuilletons of Maxim Gorky and Mikhail Bulgakov (1917 – 1924))

Autori
Peruško, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.11

Godina
2011

Stranica
266

Mentor
Užarević, Josip

Ključne riječi
Maksim Gorkij; Mihail Bulgakov; sovjetska historiografija; sovjetski-antisovjetski; književnost u prostoru; prostor u književnosti; progonstvo (ezoterično i egzoterično); Straussovo čitanje između redaka; hereza
(Maksim Gorky; Mikhail Bulgakov; soviet historiography; soviet and anti-soviet; literature in space; space in literature; reading between the lines of L. Strauss; exile (exoteric and esoteric); heresy)

Sažetak
Doktorska disertacija Ivane Peruško uvelike nadilazi uobičajene književnopovijesne deskripcije analiziranoga korpusa i zbog inovativnosti autorice u primjeni raznih interpretacijskih metoda. Ivana Peruško je krajnje temeljita u rekonstrukciji kontekstualne pozadine djela, prije svega topografije stvaralaštva. Naime, ako je polazišnu točku u razumijevanju teksta dosad priskrbljivalo uglavnom vrijeme, tj. povijesne okolnosti njegova nastanka, Ivana Peruško ozbiljno uzima u obzir i geografski prostor na kojem je tekst napisan. U svakom slučaju, geopanorama stvaralaštva Gor'koga i Bulgakova, osim što dokidaju nedorečenosti u primjeni pojmova „sovjetski“ i „antisovjetski“, objektivno i zorno prikazuju gdje su navedeni pisci bili najkreativniji i koji se geografski prostor može tretirati kao njihova „književna domovina“. Iza književnopovijesnih uvida Ivane Peruško stoji minuciozna analiza goleme književne građe. Unatoč naslovu, u kojem se kao predmet proučavanja na prvome mjestu pojavljuje pisac („Pisac i vlast….“), pozornost je autorice zapravo podjednako usmjerena i na književni tekst, pa bi u tom smislu u naslovu isto tako moglo stajati „Tekst i vlast…“ signalizirajući autoričino napuštanje pozitivističkoga pristupa. Relevantan teorijski okvir za analizu publicističkih i feljtonističkih tekstova Gor'kog i Bulgakova pružali su Ivani Peruško teoretičari poput Mihaila Bahtina, Jurija Lotmana i Umberta Eca, a rezultat je navedene orijentacije argumentirano razmatranje estetičkih kvaliteta i poetičkih karakteristika u djelima analiziranih autora koje će se u punoj mjeri razviti tek u njihovu zrelom stvaralaštvu (usp. analizu „U kavani“ i „Tjedan prosvjećivanja“ Bulgakova). U oslonu pak na američkoga filozofa Lea Straussa, Ivana Peruško uspješno proširuje primjenu metode tzv. „čitanja između redaka“ sa filozofskih na književne tekstove (usp. analizu „O ruskom seljaštvu“ Gor'kog).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA