Naslov
Model praćenja sustavnog eritemskog lupusa analizom bolničkog morbiditeta te specifičnog mortaliteta mapiranjem
(The SLE surveilance model using hospital morbidity and mortality data mapping)

Autori
Mayer, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicninski fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
28.12

Godina
2012

Stranica
80

Mentor
Čikeš, Nada

Ključne riječi
sistemski eritemski lupus; morbiditet; mortalitet; mapiranje
(systemic lupus erythematosus; morbidity; mortality; mappng)

Sažetak
SLE je složena i rijetka bolest, tipični predstavnik kroničnih multisistemskih autoimunih bolesti. U ovoj studiji prikazujemo model populacijskog monitoriranja SLE u Hrvatskoj. Utvrdili smo da su standardizirani indeksi prevalencije i mortaliteta nesenzitivni u detekciji regionalnih razlika u morbiditetu i mortalitetu od SLE. Postojeći rutinski prikupljani podaci u HZJZ se predlažu kao osnovni set podataka za daljnju analizu. U Hrvatskoj su od 2002. do 2007. godine registrirane 2372 hospitalizacije 1067 bolesnika s otpusnim dijagnozama SLE (MKB X kodovi M32.1 do M32.9) uz omjer žena i muškaraca 6:1 u incidentnim hospitalizacijama. 148 podataka o hospitalizacijama je izostavljeno zbog neadekvatnosti ili nedostatnosti podataka ili nehrvatskog državljanstva. U istom je razdoblju zabilježeno 78 smrti povezanih sa SLE, od čega 65 žena i 13 muškaraca. Zabilježene stope bolničkog pobola i smrtnosti su direktno standardizirane na Europsku standardnu populaciju. DSMR za SLE ukazuje na nešto viši mortalitet u Panonskoj i Mediteranskoj regiji Hrvatske. DSHR za SLE ukazuje na učestalije hospitalizacije zbog SLE u Sjeverozapadnoj regiji Hrvatske. Hospitalizacije bolesnika u Sjeverozapadnoj regiji Hrvatske su u prosijeku kraće nego u bolesnika u Panonskoj i Mediteranskoj regiji. Podaci o smrtima i hospitalizacijama su vizualizirani na koroplet mapama relativnog rizika baziranih na razini općina. Prostorno skeniranje podataka o hospitalizacijama s programom SatScan temeljeno na diskretnom Poissonovom modelu upućuje na postojanje dva statistički značajna klastera, u središnjoj Dalmaciji te u istočnoj Slavoniji. Istom metodom nisu detektirani statistički značajni klasteri povećanog rizika smrtnosti od SLE, vjerojatno zbog malog broja umrlih. DSMR i DSHR su izračunate i na razini županija koje su pritom rangirane, a rangovi zbrajani kako bi se dobio sintetski rang kojim se procjenjuje ukupni „populacijski rizik“ od SLE. Kombiniranim rangom se ističe Osječko Baranjska županija, moguće i zbog povećanog opterećenja bolešću u regiji. Izravno standardizirane stope hospitalizacija i smrtnosti vezane uz SLE, vizualna analiza koroplet mapa relativnog rizika smrtnosti i hospitalizacija od SLE na rezoluciji razine općina, rangiranje na županijskoj razini prema navedenim stopama, kumulativno rangiranje županija, usporedba regija prema DSMR i DSHR uz analizu preživljenja i Poissonovu regresijsku analizu te konačno spacijalna analiza rizika prostornim skeniranjem čine sastavnice jeftinog, jednostavnog i učinkovitog sustava monitoriranja koji može kumulativno detektirati regionalne varijacije u prevalenciji, težini i prezentaciji bolesti, ali također detektira razlike vezane uz javno zdravstvena pitanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA